Apsolvent Pravnog fakulteta Marko Linta ušteđevinu potrošio na put za Hag

Podrška od strane srpskog naroda je generalu Mladiću melem za hašku nepravdu!


Svjetska, a ne samo srpska javnost sa pažnjom je pratila proces koji je vođen u Haškom tribunalu u kome je osuđen general Vojske Republike Srpske na kaznu doživotnog zatvora. Nadolazeće generacije tek će se baviti izučavanjem prvostepene presude komandantu Vojske Republike Srpske, koja sadrži 2 527 stranica i koja je podijeljena u četiri toma, a peti dio predstavlja takozvani povjerljivi aneks.

Toj generaciji pripada i apsolvent Pravnog fakulteta u Novom Sadu Marko Linta. Ovaj perspektivni momak koji živi u Inđiji ponosi se svojim kordunaškim porijeklom. Od svojih vršnjaka razlikuje se po činjenici da je umjesto na ljetovanja ili provode svu ušteđevinu potrošio da bude podrška srpskom generalu u Hagu u vremenu kada to za mnoge nije ni popularno ni poželjno. Međutim, Marko se nije slučajno našao u Hagu. Naime, on je u maju 2016. godine zajedno sa još sedmoro svojih kolega predstavljao novosadski Pravni fakultet, ujedno i Srbiju, na takmičenju iz međunarodnog krivičnog prava.

 

Neravnopravna borba


– Na mene najveći utisak koji sam ponio sa boravka u Hagu je poznanstvo sa timom odbrane generala Mladića. Za ovo zahvalnost dugujem prof. Stefanu Samardžiću, koji me je upoznao sa prvim braniocem našeg generala, Brankom Lukićem. Iskoristio sam priliku da posjetim Haški tribunal, gdje sam zatekao naše advokate ali i grupu studenata prava širom svijeta koji su putem programa Intership bili od značajne pomoći u borbi protiv ove političke institucije – kaže Linta i opisuje da je već po ulasku u sud mogao sam da uoči neravnopravan odnos snaga odbrane i tužilaštva.



– Naš tim se „gužvao” u skromnoj kancelariji sa vrlo ograničenim sredstvima, tehnikom i ljudstvom, tužilaštvo je vladalo cjelokupnom zgradom suda, neuporedivo većim finansijama i ljudstvom, a da ne govorim i o propagandi koja je bila na njihovoj strani – priča Marko, koji je ostao zadivljen entuzijazmom srpskog pravnog tima u borbi za pravdom.

– U razgovoru sa advokatom Lukićem mogao sam da uočim ogromnu energiju u borbi ka dokazivanju nevinosti generala Mladića. Vidio sam ljude koji vrijedno rade svoj posao, ali sam stekao utisak da im je svaka podrška dobrodošla. Tada sam odlučio da ponovo dođem u Hag – priča Linta, koji se drugi put nije pojavio sa ciljem da predstavlja fakultet na takmičenju, već da podrži generala i njegov tim odbrane.

– Znao sam da će se u decembru 2016. iznositi završne riječi u ovom postupku. Na vrijeme sam počeo da štedim novac kako bih obezbijedio svoj dolazak na suđenje – kaže Marko i navodi da je od branioca Lukića saznao tačan datum iznošenja završnih riječi.

 

Na galeriju sudnice kao član familije


– U Hag sam stigao sa svojom djevojkom dan pred zakazano izlaganje odbrane i ujutru već među prvima smo bili u Tribunalu. Pred početak suđenja upoznao sam generalovog sina, Darka Mladića i zajedno smo tih dana pratili završne riječi u postupku protiv njegovog oca. Pošto je u galeriji sudnice prvi red ostavljen za posjetioce sa rezervacijom (porodicu, diplomate, novinare…), Darko nas je stražarima predstavio kao familiju i zahvaljujući tome mogao sam da pratim suđenje iz prvog reda, odakle sam svaki put pozdravljao generala prilikom njegovog ulaska u sudnicu. General bi uvijek otpozdravljao i bilo je veoma vidljivo da mu je ovakva podrška značajna – kaže Linta i napominje da je to jedan od onih događaja koji ostanu urezani u sjećanje za čitav život.
Marko je treći put došao u Hag opet zbog takmičenja iz međunarodnog krivičnog prava.



– Ovog puta morali smo da se zadovoljimo plasmanom u četvrtfinale gdje smo bili zaustavljeni od SAD. Kao i prethodnog puta ugostio nas je ambasador Srbije Petar Vico. Nadao sam se da ću se ponovo sresti sa našim timom odbrane pred tribunalom, ali ovaj put nam se boravak u Hagu nije poklopio – rekao je Marko koji je i tada znao da će se ponovo vratiti.

– Odlučio sam da ponovo podržim generala Mladića i njegov tim odbrane i dođem u novembru na izricanje presude. Preko ljeta sam radio fizičke poslove i na taj način uspio da obezbijedim sredstva za moj ponovni dolazak u Hag. Što se tiče samog prisustva izricanju, bilo je potrebno da kontaktiram Tribunal mjesec dana ranije, nakon čega su mi odobrili ulazak u sud za 22. novembar. Nadao sam se da ću i ovaj put suđenje moći da pratim iz galerije sudnice, odakle bih imao vizuelni kontakt sa generalom, ali zbog prevelikog interesovanja javnosti tamo za mene ovaj put nije bilo mjesta – priča Marko, koji je čitanje presude pratio preko ekrana iz kancelarije generalovog tima odbrane.

 

Susret sa generalom


– Kada sam na prijenosu vidio da će biti udaljen iz sudnice nakon čitanja dijela presude koji se odnosi na Srebrenicu, brzo sam izašao u hodnik i stigao da pozdravim generala – opisuje Marko trenutak, koji je za njega predstavljao satisfakciju za uloženi trud.

– Haški tribunal je svojom presudom pokazao da je i ovaj put politika nadvladala pravo. Međutim ovde nije kraj, ostaje pravo na žalbu na kojoj naš tim radi sa nadom da će drugostepena odluka biti pravična – optimistično prognozira budući pravni stručnjak Marko Linta.

TRIFKO ĆOROVIĆ / SRPSKO KOLO

Srbija najbolja na takmičenju


Marko nam je i detaljno opisao kako izgleda takmičenje u oblasti međunarodnog krivičnog prava.

– Takmičenje se odvija u vidu simulacije suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom i svake godine okuplja više od 60 univerziteta širom svijeta – priča Marko i objašnjava da takmičari od organizatora dobiju fiktivan slučaj (problem) koji važi za sve učesnike, a svaki tim ima spremne uloge tužioca, odbrane i predstavnika žrtava (triju strana koje učestvuju u pravom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom).

– Cjelokupna priprema za takmičenje trajala je nešto više od sedam mjeseci. Prvi dio, koji ujedno zahtijeva i najviše napora, sastojao se u pisanju podneska što podrazumijeva traženje izvora i argumenata za sve tri uloge prema zadatom slučaju. Kada se radi o izvorima, najviše smo se pozivali na presude Međunarodnih krivičnih sudova među kojima je i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, ali i ostali poput Tribunala za Ruandu, Specijalni krivični sud za Siera Leone, Liban ali i stalni Međunarodni krivični sud – priča Linta i dodaje da je drugi dio priprema za takmičenje uglavnom sačinjen od usmenih rundi i uvežjbavanje govora kojim nastupamo pred sudijama u Hagu.

– Na samom nastupu „haške” sudije su prepoznale timski rad i dodijelili nam nagradu za najbolju odbranu (odnosno zastupnika vlade), najviše zahvaljujući kolegi Stefanu Radojčiću, koji je u usmenim rundama iznio ovu ulogu na najbolji mogući način. Time je Univerzitet u Novom Sadu potvrdio visok rejting među najboljim svjetski poznatim prosvjetnim ustanovama – sa ponosom zaključuje Linta.

Nema komentara

Napišite komentar