Hram Svetih Kirila i Metodija u Busijama dobio poklon – ikonu Presvete Bogorodice

IKONA PRESVETE BOGORODICE NA DAR


Uoči velikog praznika, rođenja Isusa Hrista, hram Svetih Kirila i Metodija u naselju Busije, opština Zemun, dobio je veliki poklon. Ikonu Presvete Bogorodice, Slaven i Siniša Tošić, iz sela Palačkovci kod Prnjavora, darivali su neposredno pred liturgiju 2. januara sveštenicima ovog hrama protojerej-stavroforu Mili Jokiću i protojeru Mići Ristiću. Oni su je, nakon prijema na kapiji crkvene porte, na svečan način pred velikim brojem vjernika, unijeli u hram, a po završetku liturgije izvršili osvećenje ikone. Ovom skupu, pored velikog broja vjernog naroda, najvećeg izbjegličkog naselja u Srbiji, prisustvovao je i Milorad Linta, predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu.

Neposredno pred svečanu liturgiju, služenu u čast Svetog Ignjatija Bogonosca, veliki broj vjernog naroda, iako se, do prije dva dana, nije ni znalo da će ova ikona baš na ovaj hrišćanski praznik biti uručena, okupio se ispred Hrama Svetih Kirila i Metodija u zemunskom naselju Busije da dočeka ovu ikonu.

Jedan od najzaslužnijih za ovaj poklon, pored darodavaca je profesor istorije Slobodan Pešić, čovjek koji puno vremena provodi na Hilandaru.

„Ovo je pored praznika Svetog Ignjatija Bogonosca, za sve nas veoma radostan dan, prije svega za hram, njegovo sveštenstvo i narod Busija, jer je darivana ikona Presvete Bogorodice koja dolazi sa Hilandara, gdje je zakrštena i provela određeno vrijeme na oltaru zahvaljujući darodavcima Slavenu i Siniši Tošiću. Oni, iako rade u inostranstvu, osjetili su potrebu da to urade za narod koji ovdje živi, jer je Presveta Bogorodica pomogla i njima u nekim teškim vremenima i nadaju se da će pomoći svakom ko bude pomoć zatražio. Ovaj narod je na neki način ovu ikonu „izmolio“, jer je prije godinu dana, ovdje, u hramu, bila jedna druga ikona na poklonjenju mjesec dana i prema toj ikoni su ljudi zaista prilazili sa poštovanjem. Nažalost, ta ikona je morala da krene svojim putem, a ova ikona Presvete Bogorodice ostaće ovdje u hramu, dok je njega i ovog naroda Busija ovdje“, rekao je za „Srpsko kolo“ Slobodan Pešić koji se kasnije sa sličnom besjedom obratio i prisutnima u Hramu Svetih Kirila i Metodija.

Po završetku svečane liturgije koju su služili protojerej-stavrofor Mile Jokić i protojer Mićo Ristić, uz sasluženje protonamjesnika belegiškog Đorđa Kovljena, dok je za pjevnicom bila profesor muzike Tamara Pajdić, vođa crkvenog hora „ Sveti vladika Nikolaj“ iz Nove Pazove, sa nekoliko njegovih članova, izvršeno je osvećenje ikone.

„Zaštitnice vaskolikog roda pravoslavnog, molimo te na koljenima svojim, dušom i srcem svojim, da ne ostaviš nas u ovom teškom času iskušenja i sveopšteg mraka i lutanja, već nas ti, sa dna životne kaljuge naše podigni, ohrabri, osvjetli naše staze koje vode u život vječni. Daj nam trezvene domaćine, da vode domove naše, porod naš, otadžbinu našu lijepu i nekada blagoslovenu“, obratio se ikoni Presvete Bogorodice otac Mile, isto kao što se monasi u Hilandaru obraćaju ikoni čudotvorne Bogorodice Trojeručice kao igumaniji i uzimaju blagoslov za svoja poslušenja.

„Ovo jeste božiji dar i nismo mogli dobiti veći i ljepši poklon uoči velikog hrišćanskog praznika rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista, nego što je ikona Presvete Bogorodice“, istakao je otac Mile Jokić, još jednom se zahvalio darodavcima. Jedan od njih Slaven Tošić, rekao je za naš list, da je ovaj poklon božija promisao i da mu je drago što će ovaj lijepi hram, izgrađen 2007. godine, krasiti ova ikona. Slaven i Siniša Tošić su se duboko poklonili pred ikonom i njenim novim staništem i sigurno je da se njihova misija ovdje neće završiti.

Ovom činu, uz brojne vjernike, prisustvovao je i predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, koji je istakao da je danas veliki dan za Busije, pretežno nastanjene protjeranim Srbima iz Hrvatske i Federacije BiH.

“Dolazak ikone Presvete Bogorodice sa Hilandara veliki je dan za Busije koje su najveće izbjegličko naselje u Srbiji i jedan od simbola stradanja srpskog naroda tokom devedesetih godina 20-og vijeka. Ovo je još jedan dokaz da se prekodrinski Srbi nisu odrekli svog identiteta, a time ni vjekovnog zavičaja iz kojeg su protjerani ili su ga napustili zbog političkih ili ekonomskih razloga“, izjavio je Linta za „ Srpsko kolo“ neposredno po završetku liturgije.

Tekst i fotografije Željko Đekić

Nema komentara

Napišite komentar