Linta u Skupštini Srbije primio predstavnike 10 srpskih udruženja iz Sjeverne Makedonije

OBRAZOVANJE I INFORMISANJE KLJUČNI PROBLEMI


Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, Miodrag Linta i članovi Odbora, Marjana Maraš, Blaža Knežević i prim. dr Vlado Babić, razgovarali su u Narodnoj skupštini sa predstavnicima dijela udruženja Srba iz Sjeverne Makedonije, na njihovu inicijativu. Tema sastanka bio je položaj Srba u ovoj državi, kao i aktivnosti koje ove organizacije sprovode u cilju očuvanja tradicije, srpskog jezika, pisma, kulturnih dešavanja i obilježavanja značajnih datuma za srpsku zajednicu u Sjevernoj Makedoniji. Predstavnici udruženja su iznijeli i svoje viđenje šta očekuju od matice i na koji način im Republika Srbija može pružiti pomoć i podršku.

Predsjednik Odbora Miodrag Linta, pozdravljajući predstavnike deset udruženja Srba iz Sjeverne Makedonije, naveo je da sve srpske organizacije i udruženja treba da imaju međusobnu komunikaciju i da se dogovaraju oko ključnih stvari koje su u vezi sa opstankom našeg naroda u Makedoniji iostalim  državama regiona, gdje su Srbi manjina. Linta je naglasio da se srpska zajednica u Sjevernoj Makedoniji nalazi u teškoj situaciji od raspada nekadašnje Jugoslavije i da država Srbija treba da se aktivnije uključi u rješavanje ključnih problema, kao što su obrazovanje i informisanje na maternjem jeziku, zaštita duhovne baštine i nacionalnog identiteta i drugi.

U ime udruženja, predstavnicima Odbora, obratila se inicijator ovog sastanka Biljana Todorović Georgievska, novinarka emisije „Vidik“, koja se emituje tri puta nedjeljno na srpskom jeziku na makedonskoj državnoj televiziji.

Biljana Todorović Georgievska je istakla da je ovaj sastanak zamišljen kako bi Srbi iz Sjeverne Makedonije mogli predstavnicima Skupštine Srbije ukazati na probleme sa kojima se suočava srpska zajednica, kao i na aktivnosti i projekte koje realizuju ova udruženja Srba. Rekla je da među Srbima u Makedoniji postoji dosta podjela i s obzirom na njihov broj, koji je svakim danom sve manji, te podjele treba prevazići, očekujući u tome i podršku državnih institucija Srbije.

„Pomoć matice neophodna je u realizaciji svih aktivnosti koje sprovode Srbi u Sjevernoj Makedoniji, a najviše na očuvanju nacionalnog identiteta, obrazovanja na srpskom jeziku i informisanju“, istakla je Biljana Todorović Georgievska i navela da nova vlada premijera Zaeva pokazuje volju za poboljšanje položaja etničkih zajednica. Zatim se  posebno osvrnula na informisanje, branšu iz koje dolazi, navodeći da trenutno u Makedoniji postoje samo dva portala Spona i SRBTEL, jedna radijska emisija dnevno i tri televizijske emisije nedjeljno, na kojima se mogu čuti informacije na maternjem jeziku.

Prof. dr Bora Ristić iz Udruženja za njegovanje srpskih spomenika u Makedoniji, jedan od inicijatora da se oformi i registruje Demokratska partija Srba u Makedoniji  1992.  godine, posebno je istakao da su Srbi kao narod priznati u Sjevernoj Makedoniji.

„Srbi jesu konstitutivan narod, ali većina Srba nije zadovoljna svojim statusom i položajem, svojim predstavnicima u organima vlasti i odnosom matice prema njima“, naglasio je prof. dr Ristić zatraživši od predstavnika Skupštine Srbije da pokušaju da se diplomatskim putem izbore da Sjeverna Makedonija daje ista onakva prava Srbima, kakva imaju Makedonci u Srbiji.

 Živojin Trajanović, iz Srpskog nacionalnog savjeta, iznio je činjenice da nažalost Srbi u Makedoniji nemaju svoje prostore u kojima bi se okupljali, ne samo po gradovima , nego i po regijama. Zbog toga teško funkcionišu, međusobno se ne poznaju i onda je izuzetno teško sprovesti bilo kakvu aktivnost. Napomenuo je da je nekada postojala Srpska kuća u Skoplju, ali je sticajem čudnih okolnosti izgubljena. Ništa bolja situacija nije ni sa kulturnim dešavanjima, rekao je Trajanović, navodeći da je nekada  djelovala i pozorišna scena „Branislav Nušić“, ali da danas ništa od toga nema i da se Srbi uglavnom okupljaju u svim dijelovima Sjeverne Makedonije prilikom obilježavanja Svetog Save, nacionanog praznika Srba, odobrenog od strane ove države.

O obrazovanju na srpskom jeziku, govorila je Nena Ristić Kostovska, ispred Udruženja žena Srpkinja u Makedoniji. Ristićeva je navela da  postoje tri osnovne škole, sa ukupno 166 učenika, u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku (Staro Nagoričane, Tabanovce i Kučevište) i da je ponovo uvedena mogućnost da se u svakoj školi srpski jezik i kultura izučavaju kao izborni predmet u trećem razredu osnovne škole.

„Bitno je da se obezbjedi dobar nastavnički kadar, koji bi kvalitetno podučavao srpske đake, jer je čest slučaj da srpski jezik, a pogotovo druge predmete, predaju nastavnici kojima to nije maternji jezik. Problem su i udžbenici na srpskom jeziku, koji nisu prevedeni na najbolji način, a nisu ni lektorisani. To je jedan od značajnih razloga opadanja broja srpskih đaka koji pohađaju nastavu na maternjem jeziku, drugi je nemogućnost nastavljanja školovanja na srpskom jeziku. Visoko obrazovanje predstavlja još veći problem, jer nema katedre za srpski jezik“ smatra Ristić Kostovska, dodajući da na polju obrazovanja država Srbija svojim sunarodnicima može dosta pomoći.

Sonja Trajković Andonov ispred Udruženja Srba i Makedonaca KUD „Branko Čajka“, govorila je o radu ovog udruženja na čijem su čelu od osnivanja 1992. godine, uvijek bili Srbi. Rekla je da su organizovani letnji kursevi učenja srpskog jezika za srpsku i makedonsku djecu i da pri ovom udruženju postoji folklorna sekcija izvodeći igre iz Srbije i Sjeverne Makedonije.

Danijela Mihajlović Kanevce iz udruženja „Košuta“ iz Ohrida, rekla je da je zabrinjavajuće koliko se malo srpski jezik govori u tom kraju, vjerovatno i iz razloga što tamo Srba ima malo ili su asimilovani. Ranije je bilo više aktivnosti, a sada su se gotovo sve svele  na obilježavanje Svetog Save. Kao zabrinjavajuću činjenicu iznijela je da pet studenata iz Bitolja studira u Beogradu, a da niko od njih od Republike Srbije nije dobio stipendiju za koju su neki od njih konkurisali, ali nisu dobili nikakav pisani trag zašto je nisu dobili.

Nataša Stančić iz Srpskog kulturnog informativnog centra „Spona“, iznijela je podatak da ova organizacija radi već punih 14 godina. Imaju svoj portal, a trenutno se radi na osnivanju internet radija. Govorila je da je Spona izdavala časopis  „Slovo“, a  kao podlistak „Slovce“ namjenjen dječijem uzrastu, kako bi se poboljšalo učenje srpskog jezika. Nažalost, iz finansijskih razloga list već nekoliko godina ne izlazi. Stančićeva je navela da oni idu dalje i da početkom juna imaju niz aktivnsti od kojih je istakla promociju „EX YU ROK ENCIKLOPEDIJE“.

Žarko Nikolić iz Udruženja za promociju kulturnog nasljeđa Srpske zajednice u Makedoniji SRBTEL, govorio je portalu koje radi ovo udruženje i koje ima preko 200 postavljenih priloga. Rekao je da će se teško moći osnovati srpska televizija, jer to mnogo košta, tako da ovaj video portal jedini prati većinu aktivnosti koje sprovodi srpska zajednica u Sjevernoj Makedoniji.

Časlav Jovanović iz Ujedinjene srpske zajednice u Kumanovu, govorio je o tome kako je došlo do rascjepa u ovoj zajednici, ali da oni koji su ostali rade na volonterskoj osnovi i dobijene projekte realizuju na najbolji mogući način. Jovanović smatra da u Sjevernoj Makedoniji Srbi moraju imati jednu krovnu organizaciju i da pozdravlja inicijativu, da se u cilju što boljeg djelovanja srpske zajednice, napravi sastanak na kome će učestvovati sva udruženja, partije i pojedinci koji rade po pitanjima očuvanja srpskog identiteta.

O nejedinstvu Srba i o tome da li se projekti Uprave za dijasporu dijele na pravi način, govrila je Živka Mišić Hristovska iz Kola srpskih sestara Kumanovo.  Složila se da treba osnovati krovnu organizaciju, a zatim se osvrnula na rad Kola srpskih sestara Kumanovo. Članice Kola ove godine bile su učesnice, među još 65 drugih, na Saboru kola Srpskih sestara. Navela je da povodom 20 godina obnavljanja Kola srpskih sestara ova organizacija, iako nije ni od koga finansijski podržana, izdaje svoju monografiju.

Na kraju svog izlaganja Miodragu Linti poklonila je prigodan poklon svog udruženja.

Predsjednik Odbora Miodrag Linta rekao je, u završnoj riječi, da je održavanje ovakvih sastanaka izuzetno važno i da je bitna stalna komunikacija Srba iz regiona sa državom Srbijom. Zaključio je da će u narednom periodu sazvati posebnu sjednicu Odbora koja će biti posvećena položaju Srba u Sjevernoj Makedoniji na koju će biti pozvani svi predstavnici civilnog sektora, dva srpska poslanika u Sobranju i članovi vladinog sektora iz reda srpske zajednice.

Tekst i fotografije: Željko ĐEKIĆ

Nema komentara

Napišite komentar