Linta u Skupštini Srbije razgovarao sa članovima srpskog radija “Mladost” iz švajcarskog grada Arau

RADITI NA OČUVANJU SRPSKOG JEZIKA I PISMA


Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta  primio je 8. maja članove delegacije i uprave srpskog radija „Mladost“ iz švajcarskog grada Araua. Gosti, koje su predvodili Anđelka Krasojević, urednica srpskog radija „Mladost“ i Zoran Jovanović član radija i član Upravnog odbora Matice iseljenika i Srba u regionu, upoznali su domaćine da ovaj radio slavi 22 godine postojanja i da je njegov osnovni cilj njegovanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Osim o aktivnostima radija, na sastanku je bilo govora i o dopunskoj nastavi koju pohađaju srpska djeca u Švajcarskoj, kao i natalitetu srpskog naroda o kome su govorili predstavnici udruženja „Kolevka“ iz Vrnjačke Banje, sa kojima radio „Mladost“ ima blisku saradnju.

Nakon pozdrava i kraćeg uvodnog izlaganja o značaju informisanja naših ljudi u inostranstvu i očuvanju srpskog jezika i pisma, prije svega, među mlađom populacijom, Miodrag Linta je dao priliku gostima da iznesu svoje viđenje o navedenim temama.

 

POTREBNO IMENOVATI KOORDINATORA ZA DOPUNSKU NASTAVU


Govoreći o informisanju, Anđelka Krasojević je istakla da se emisija srpskog radija „Mladost“ emituje iz švajcarskog kanala „K“ iz Araua, svakog četvrtka, u terminu od 20.00 do 21.00 čas i da su u njoj zastupljene teme iz svih sfera društvenog života. Navela je da radio nema nacionalnu, već kantonalnu frekvenciju, ali da se u posljednje vrijeme, zahvaljujući internetu i društvenim mrežama, sluša širom Evrope i uspješno sarađuje sa drugim migracionim radio stanicama iz cijelog svjeta.

„Otkrivali smo talente među nama, informisali o svim važnim dešavanjima u srpskoj zajednici, obilježavali važne događaje širom Švajcarske, kao i u našoj otadžbini, dijelili radost svih srpskih uspjeha na polju kulture, obrazovanja, sporta i integracije“, istakla je, između ostalog, urednica ovog radija Anđelka Krasojević. O aktivnostima radija govorile su i Milica Petrović i Snežana Milanović koje su takođe uključene u realizaciju programskih aktivnosti ovog glasila.  One su se u svojim govorima dotakle i problema sa kojima se susreću naši radnici u Švajcarskoj, prevashodno o problemima koje imaju naša djeca u pohađanju dopunske nastave. Rekle su da mi, za razliku od drugih, nemamo koordinatora za dopunsku nastavu za srpski jezik i predložile da to bude Anđelka Krasojević zbog toga što je radila poslove takve vrste u dijaspori i poznaje veliki broj ljudi sa kojima je sarađivala na ovom polju.

 

Anđelka Krasojević je naglasila da se u posljednje vrijeme smanjuje broj djece zainteresovane za nastavu. Objasnila je da je za djecu predviđena dopunska nastava u trajanju od tri školska časa nedeljno i da razred čini oko dvadesetoro djece mješovitog uzrasta (od 1. do 8. razreda).

„Od posebne važnosti je da Srbija, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova predloži svog kandidata za koordinatora dopunske nastave, jer na taj način koordinator ima mandat da aplicira za razne projekte, kako to uspješno rade i druge migracione grupe. U tom slučaju, švajcarska vlada obezbjeđuje novčana sredstva za pomenute projekte, koja su od velikog značaja za kvalitetnije obrazovanje naše djece“, rekla je Krasojević, još jednom apostrofirajući podatak da koordinator za našu djecu u Švajcarskoj još nije određen što umnogome otežava rad .

Na kraju svog izlaganja Anđelka Krasojević je istakla dobru saradnju u posljednje vrijeme ašim diplomatskim predstavništvom u Švajcarskoj od kada je za ambasadora došla dr Snežana Janković.

 

MIGRACIJE I NATALITET TEME O KOJIMA TREBA DA SE PRIČA


U drugom dijelu sastanka, razvila se rasprava o problemima migracije naših ljudi, kao i smanjenom natalitetu.

Dr Bratislav Milovanović, predsjednik udruženja „Kolevka“ iz Vrnjačke Banje, rekao je da se posljednjih godina bilježi sve veći broj ljudi koji migriraju iz Srbije i da pad nataliteta predstavlja ozbiljan problem za cijelu državu.

„Podizanjem svijesti stanovništva, a naročito mlade populacije, i prevashodno saradnjom sa relevantnim državnim institucijama mora se raditi na rešavanju problema bijele kuge“, istakao je dr Mlovanović, naglašavajući da njihova organizacija do sada i pored niza sprovedenih aktivnosti, kao i prijedloga prosljeđenih tijelima koja se bave ovom problematikom, nije naišla na razumijevanje.

U sličnom tonu, govorio je i Stanko Lakić, koordinator ovog udruženja. Lakić je rekao da udruženje ima odličnu saradnju sa našim ljudima u Švajcarskoj po ovom pitanju, ali da za razliku od drugih nacija, naša država nije u dovoljnoj mjeri uključena u riješavanje ovog problema. Naveo je da i mediji nisu dovoljno angažovani po ovim pitanjima, a da se zaboravlja da je ova tema važna, kako je naveo, za svaki kućni prag. Rješenja svakako postoje i mi konkretno neka i nudimo, ali očito nedostaje svijest, zaključio je Lakić.

Zoran Jovanović je govorio o problemima sa kojima se susreću naši ljudi, kojih u Švajcarskoj ima između 150-200 hiljada kada je u pitanju izborni proces u Srbiji. Smatra da naši ljudi u inostranstvu nisu dovoljno uključeni u to, za razliku od na primjer Grka, koji imaju obavezu da izađu na glasanje, jer u slučaju da to ne urade gube državljanstvo matične zemlje. Jovanović je predložio da se našoj dijaspori omogući glasanje putem interneta ili slanjem glasačkih listića poštom.

Radoje Blažić, član udruženja „Zlatna nota“ iz Lajkovca, izjavio je da ovo udruženje blisko sarađuje sa našim ljudima iz Švajcarske i da ta saradnja treba da bude još razvijenija, prije svega, kroz posjetu djece iz dijaspore Srbiji i njihovom druženju sa vršnjacima.

Zaključujući sastanak, predsjednik Odbora Miodrag Linta je izjavio da se Odbor,  prije svega, bavi očuvanjem, jačanjem i povezivanjem matične države sa Srbima u regionu i dijaspori. Jako je bitno njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta, jedinstva i sloge srpskog naroda, zaključio je Miodrag Linta, dodajući da će o svim istaknutim problemima razgovarati sa predstavnicima nadležnih institucija i o tome dati povratne informacije učesnicima sastanka.

Tekst i fotografije: Željko ĐEKIĆ

Nema komentara

Napišite komentar