Na Busijama održano 3. Veče papučkog kraja

 

SLAVONIJO, TEBI MISLI LETE


Već treću godinu zaredom, 29. juna 2019. godine, u restoranu AS Klub na ulazu u Busije, održano je Veče papučkog kraja. Na druženju su bili prisutni gosti iz gotovo svih sela papučkog kraja, Voćina, Kometnika, Dobrića, Sekulinaca, Meljana, Đuričića, Pušine, Slatinskog Drenovca, kao i iz Macuta, Smuda, Bokana, Ćeralija, Rijenaca… Doputovali su iz raznih krajeva Srbije, iz Kragujevca, Sremske Mitrovice, Šida, Zemuna, Beograda, Novog Sada, Subotice, ali i iz inostranstva, Austrije, Velike Britanije, Švajcarske, Njemačke, pa čak i iz daleke Australije.

Ranko Tomašević i Goran Radonjić i ove godine preuzeli su kormilo i organizovali ovo veče druženja.

Goran Radonjić iz sela Pušina zahvalio je prisutnima što su se odazvali u ovolikom broju i rekao da se iskreno raduje njihovim nasmijanim i veselim licima.  Zatim je pozvao Miodraga  Lintu, predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije, da se obrati Slavoncima.

–U Srbiji se često tragedija Srba iz Zapadne Slavonije svodi na policijsko-vojnu akciju Bljesak iz 1995. godine. Zaboravlja se činjenica da je većina Srba iz Zapadne Slavonije protjerana u zločinačkim hrvatskim akcijama Orkan, Otkos i Papuk i iz niza većih mjesta još 1991. godine. Iako su Srbi iz Zapadne Slavonije doživjeli katastrofu, nisu klonuli duhom. Nastavili su da se bore u novom zavičaju u Srbiji, Republici Srpskoj, širom svijeta, za bolji život sebe i svojih porodica – rekao je Miodrag Linta i dodao kako Slavonci nisu zaboravili svoje običaje, svoju tradiciju i svoje porijeklo.

– Ovakva druženja najbolje pokazuju da su Srbi iz Zapadne Slavonije veseli, vedri ljudi, koji vole da se druže, a imam i informaciju da su najbolji u pjevanju i plesu – istakao je Linta.

Slavonci su tu Lintinu konstataciju i potvrdili, ne silazeći sa podijuma. Veseli su bili i oni stariji i oni malo mlađi. Na svakom koraku su se mogli vidjeti srdačni susreti rođaka, prijatelja, komšija, i čuti rečenica „jedva sam te prepoznala”.

Okupile su se i prijateljice iz Osnovne škole Nikola Miljanović Karaula iz Voćina, koje se nakon završenog osmog razreda 1983. godine nisu uspjele sastati do Papučke večeri. Milada je došla iz Njemačke, Biljana iz Velike Britanije, Ankica i Snježana su u Srbiji, a Željka je došla iz Hrvatske.

Prisustvovali smo i dirljivim suretima Jovana Alinčića rodom iz Lukavca (Slatina), koji je došao iz daleke Australije. Ovakvu vrstu druženja i okupljanja svakako najemotivnije doživljavaju naši ljudi iz inostranstva kojima je ovo jedinstvena prilika da na jednom mjestu sretnu mnogo svojih mještana, rodbine i prijatelja iz djetinjstva, koje nisu vidjeli godinama, neke čak i decenijama.

Prisutni su imali priliku da vide slavonsku nošnju i čuju nekoliko starih pjesama u izvođenju slavonske Izvorne grupe Slavonija u srcu – Papuk u srcu. Svoj nastup započeli su stihovima koje je govorio Milan Milaković: Dolaziću na Papuk planinu, da obiđem svoju đedovinu…

Goste je ove godine zabavljao orkestar Crni biseri.

Dragana Bokun

 

Nema komentara

Napišite komentar