Obilježena slava Sremske Kamenice – Mala Gospojina

U Sremskoj Kamenici, pored Novog Sada, Svetom Arhijerejskom Liturgijom i rezanjem kolača, obilježena je 21. septembra slava Rođenja Presvete Bogorodice. Jedan od najvećih hrišćanskih praznika koji se u narodu još naziva i Mala Gospojina.

Svečanom liturgijom, u prisustvu velikog broja vjernog naroda i gostiju, načalstvovao je episkop sremski Vasilije uz sasluženje velikog broja sveštenika Eparhije sremske. Kum ovogodišnje slave bio je Igor Mirović, predsjednik pokrajinske Vlade, a Mirko Cvijić je prihvatio obavezu da to bude naredne godine.

Poslije Svete Arhijerejske Liturgije, na kojoj je vjerni narod pristupio Pričešću, vladika sremski Vasilije je prerezao slavski kolač.

Rektor Srednje bogoslovske škole Sveti Arsenije Sremac u Sremskim Karlovcima protojerej Jovan Milanović se obratio besjedom vjernom narodu i poručio da svako rođenje, svako novo djete je znak milosti i ljubavi Božje, znak je povjerenja koje Bog ima prema rodu ljudskome.

– Svaka beba rođena znak je pomirenja između Boga i čovjeka. Dokaz da sve biva po volji Božjoj jeste i događaj koji mi praznujemo danas. Događaj rođenja Presvete majke Djeve od starih roditelja Joakima i Ane i njen dolazak na ovaj svijet. Njeni roditelji iako stari bivajući u nemoći kada je u pitanju njeno rođenje, bili su blagosloveni i dobili djetence koje su posvetili Bogu na službu. Njena majka se zavjetovala, otac taj zavjet podržao da će nju kada se rodi posvetiti Bogu. Ta djevojčica postala je znak pred Bogom ne samo njenih roditelja nego cijelog čovječanstva – rekao je otac  Jovan Milanović.

Današnji praznik nas opominje i podsjeća da je čovječanstvo prinijelo Bogu kao dar, prisnu djevu koja je postala znak i znamenje nade, vjere i ljubavi, postala je znak i znamenje spasenja i početak našeg duhovnog obnovljenja.

Na riječi oca Jovana nadovezao se i vladika Vasilije potvrđujući da se današnjim aktom, rođenjem Presvete Bogorodice otvara  jedna nova istorija roda ljudskoga, istorija radosti svakoga živog bića, a pogotovo čovjeka kao najsavremenijeg bića koje je Bog stvorio.

– Odrastajući u kući svojih roditelja, a kasnije su je dali u crkvu i tu je dorastala do one punote vremena kada se Sveti Arhangel Gavrilo javio njoj i blagovestio da će roditi samoga Gospoda Isusa Hrista. Svaka bi se djevojka u tom momentu pomalo uplašila, ustremila, možda bi i rekla zašto to baš meni, a Presveta Bogorodica slušajući glas Božji rekla je, Neka bude volja Božja – rekao je vladika Vasilije i dodao da je Bog iz ljubavi prema ljudima  poslao svoga jednogarodnoga sina da spase ovaj rod.

– Možete da zamislite te radosti roditelja, presvete Bogorodice da se udostoji takvog čina i zadatka u rodu ljudskome da donese drugo lice Svete Trojice na ovaj svijet koji je spasio rod ljudski.

Koliko je Presveta Bogorodica važna za hrišćane govori i činjenica da obraćajući se Bogu odmah poslije molitve Gospode Isuse Hriste sine Božji pomiluj nas grešne, kažemo Presveta Bogorodice spasi nas. Ta milost njena u čitavom svijetu ima toliku ulogu i toliku milost kao svaka druga majka prema svome djetetu, a ona kao majka sviju nas.

Vladika se osvrnuo i na stremljenja da se crkva obnovi.

– Ova crkva će biti ljepotica u Eparhiji sremskoj, i uzor kako treba spasavati kulturno blago pravoslavnog naroda.

Protojerej-stvrofor Gavro Milanović starješina Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sremskoj Kamenici se zahvalio kumu Igoru Miroviću na velikoj ljubavi koju je ukazao ne samo u protekoloj godini kada je kum hrama, već mnogo ranije.

– Siguran sam da će ta vrijednost i ljubav kojom je revnovao do sada ostati i u srcu njegovom da revnuje i u budućem vremenu. Počitujući i osluškujući duh naših parohijana Crkveno-opštinski upravni odbor na jučerašnji dan je zasjedao i donio odluku da damo priznanja za zalaganje kako u duhovnom smislu, tako i u obnovi naše crkve – rekao je otac Gavro Milanović.

Jerej Željko Kusić je čitao imena zaslužnih, a vladika Vasilije je uručivao dostojanstva ktitora i gramate zahvalnosti.

Dostojanstvo ktitora ovog svetog Hrama dodjeljeno je predsjedniku Pokrajinske vlade AP Vojvodine Igoru Miroviću i Milošu Vučeviću gradonačelniku Novog Sada.

Gramate zahvalnosti su dodijeljene Vladimiru Stojkoviću članu Gradskog vijeća za komunalne poslove Grada Novog Sada, Dejanu Mandiću načelniku Gradske uprave za građevinsko zemljište i investicije Novog Sada, Nataši Prišić koordinatoru za unutrašnju kontrolu Elektroprivrede Srbije – Beograd, Daliboru Rožiću članu Gradskog vijeća za kulturu Grada Novog Sada, Srđanu Kruževiću zamjeniku gradonačelnika Novog Sada, Dragani Milošević pokrajinskom sekretaru za kulturu, Ljubomiru Lasica predsjedniku Savjeta MZ Sremska Kamenica, Siniši Jokiću direktoru Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Odredu Žardarmerije u Novom Sadu, policijskom pukovniku Želimiru Mrdalju načelniku Centra za osnovnu policijsku obuku u Sremskoj Kamenici, Jovici Budimiru direktoru Javnog preduzeća GAS Novi Sad, Zoranu Vapa direktoru Zavoda za zaštitu spomenika kulture i Vladimiru Batezu pokrajinskom sekretaru za sport i omladinu.

Igor Mirović nije krio zadovoljstvo dostojanstvom ktitora, za Srpsko kolo je ispričao koliko mu ovaj hram znači čiji je parohijan.

– Bio sam u prilici da pomognem obnovu hrama, činio sam to i na drugim mjestima, ali ovdje sam imao dodatnu energiju, s obzirom da živim u Sremskoj Kamenici. Mi smo zajedno sa upravom hrama na čelu sa protojerejem Gavrom Milanovićem i jerejem Željkom Kusićem i uz blagoslov vladike, a uz pomoć Gradske uprave Novog Sada, Zavoda za zaštitu spomenika učinili sve da u ovoj prvoj fazi završimo radove na unutrašnjoj obnovi hrama. Očekuje nas i posao obnove ikonostasa koji će raditi naši najstručniji ljudi koji su bili angažovani na obnovi naše svetinje manastira Hilandara. Ako Bog da kada to završimo pristupićemo obnovi parohijskog doma i stare srpske škole, a u budućnosti novog muzeja, praktično podunavskog namjesništva.

Mirović je naglasio da je to poduhvat koji traje dugo godina i trajaće.

– Čini mi se da smo skupili mnogo snage i jedinstva i uz vjeru koju imamo da ćemo uspjeti to da obavimo. Za mene je to bila više dužnost nego obaveza, ali sam se radovao sa svojim saradnicima svakoj novoj vesti iz Hrama – rekao je Mirović i dodao da je Hram star 300 godina i da smatra da  su uspjeli da budu dostojni makar dijela onoga što su im preci ostavili.

Tekst i foto: Dragana Bokun

 

Nema komentara

Napišite komentar