Održan 13. Krajiški crkveno-narodni svesrpski sabor Krušedolska zvona

Krušedol – zborno mjesto svih Srba


I ove godine 25. maja po 13. put  Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, Zavičajno udruženje Slavonija iz Inđije i Eparhija sremska organizovali su svesrpski sabor Krušedolska zvona.

U manastirskoj crkvi liturgiju i parastos za sve Srbe nastradale u ratovima od 1991. do 1999. i umrle u izbjeglištvu, služio je vladika sremski Vasilije sa sveštenstvom Eparhije sremske.

 

Kulturno-zabavni program


U prvom dijelu je bio kulturno-zabavni program gdje je prvo Miloš Ćosović izgovorio zdravicu koja je pobjedila na takmičenju prekodrinskih Srba.

Zatim su nastupali KUD Ćirilo i Metodije iz Busija, guslar Petar Manojlović, KUD Mladost Čortanovci, muška i ženska pjevačka grupa Zora Kragujevac, gerontološki centar Lastavice i Sokolovi Beograd, Slavonija u srcu Beograd, Milena Bogatić iz Slatine čitala je autorsku pjesmu Sa Papuka, Maja Zoroe se predstavila na trubi, KUD Mladost 2016. Bačinci, KUD Krajina – djeca.

Na kraju ovog prvog dijela i bogatog kulturno-umjetničkog programa gdje su svi učesnici nagrađeni gromoglasnim aplauzom publiku je razgalila Mala Cana pjesmom Crkva mala.

 

Sabor duha i narodnog stvaralaštva


Zvanični programa počeo je minutom ćutanja kojom je odana počast svim stradalima za srpstvo, za pravdu i slobodu.

 

Veljko Vukelić: Borba protiv zaborava


Himnu Bože pravde izvela je Svetlana Spaić, da bi se nakon himne prisutnim gostima obratio jedan od organizatora Veljko Vukelić, predsjednik Udruženja Slavonaca iz Inđije koji je prvo pozdravio potpredsjednika Vlade AP Vojvodine Đorđa Milićevića, poslanike i članove Vlade Republike Srbije i Republike Srpske, predsjednike opština, predstavnike medija, izvođače programa i sve prisutne.

– Da se pomolimo i sjetimo naše braće, naših komšija i saboraca koji su stradali u ratovima 90-ih godina. Bilo je u našoj istoriji mnogo teških vremena, ali i ova su.  Kao što smo to sve morali i mogli izdržati, tako moramo i ova sada. Osim te borbe na ekonomskom planu, dvije ključne bitke vodimo – borba protiv zaborava i borba za jedinstvo srpskog roda – rekao je Vukelić.

–  Mnoge smo bitke krajem 20. vijeka nažalost izgubili. Ključnu ipak nismo izgubili i nismo im priredili najveću radost, a to je da idu Srbi na Srbe. Ne smijemo im to dozvoliti – rekao je Vukelić i dodao da je Krušedolski sabor mjesto da se saberemo i okupimo i ovdje nismo ni pozicija ni opozicija, ovdje smo prije svega Srbi i dobri ljudi.

 

Vladika Vasilije: Nađite svaki sebe u ovoj svetinji


Vladika Vasilije blagoslovio  je sabor i zahvalio se arhimandritu ocu Savi na gostoprimstvu.

– Ne zaboravimo ono šta se desilo, i šta se dešava srpskom narodu. Manastir Krušedol je zborno mjesto svih Srba, ma odakle došli, ovdje ste svoj na svome. Nađite svaki sebe u ovoj svetinji i pođite odavde mnogo bogatiji, duhovno radosniji i blagosloveniji od majke Angeline, Svetog Maksima i Svetog Jovana iz ove svetinje – rekao je vladika Vasilije.

 

Milan Micić: Dva zavičaja – višak srca i višak duše


Milan Micić, pomoćnik sekretara za kulturno naslijeđe iz Novog Sada pozvan je da održi Krušedolsku besjedu.

– Po završetku Velikog rata nova jugoslovenska država kao svoj osnovni kolonizacioni supstrat u tzv. sjevernim krajevima (Banat, Bačka , Srem, Baranja, Slavonija), pored hercegovačkih i Srba iz Boke Kotorske, imala je Srbe iz zapadnih srpskih krajina koji su kao srpski ratni veterani – dobrovoljci nadeljivani zemljom u ravnici, u „obećanoj zemlji bijelog hleba”, da na svojim novim ognjištima brane granice nove države na po njoj nesigurnom prostoru – rekao je Micić i dodao da su imali su još jedan zadatak.

– Da utru put 20 -vjekovnim srpskim seobama iz zapadnih srpskih krajina u Vojvodinu u novoj još većoj kolonizaciji 1945. godine izvedenoj u drugom ideološkom okviru.

Poslije su došle ekonomske migracije od pedesetih do sedamdesetih godina 20. vijeka u potrazi za ziratnom zemljom, poslom i boljim uslovima života. Da bi na kraju došli do prisilnog izgona srpskog življa iz zapadnih srpskih krajina u ratovima u posljednjoj deceniji 20. vijeka.

– Tu posljednju srpsku seobu nemojmo zvati ni Bljeskom ni Olujom. Ta seoba je etničko čišćenje, nasilan izgon srpskih masa sa ognjišta na kojima su vjekovima živjele – rekao je Micić.

– Svi mi koji smo došli na ove prostore u Banat, Bačku, Srem, Baranju u zadnjih 100 godina, mi smo svi ljudi sa dva zavičaja. Pripadamo i starom zavičaju i novom zavičaju. Mi smo i ovdje i tamo, a možda ni ovdje ni tamo. Mi kao ljudi sa dva zavičaja imamo višak u sebi. Taj višak je višak srca i višak duše – rekao je Micić, a njegova besjeda je ispraćena velikim aplauzom.

U ovom dijelu programa pjevala je Milena Plavšić uz pratnju orkestra Milana Milakovića, nastupali su KUD Petrova gora mješovita grupa sa Stevom Bekićem, iz Srbca KUD Bijeli Anđeli, Krajiška grupaTromeđa (Rajko Radan), Plesna grupa Tesla iz Beograda,  pjesnik i glumac Mićo Jelić Grnović je recitovao poemu Srpska kletva, KUD Đorđe Natošević Slankamen, Dobrivoje Pavlica je otpjevao svoju pjesmu uz tamburicu, COTK Tent Obrenovac, Milan Vašalić je izveo solo pjesmu uz diple, KUD Željezničara Branko Cvetković, pjevačka grupa Svjetlana Spaić, Pjevačka grupa Plitvice, Andrija Bajić, pjesnikinja Ranka Srdić Milić.

 

Ljubivoje Tadić: Dušan Đaković čovjek vrlina


Na preminulog Dušana Đakovića Duju koji se upokojio na Božić ove godine podsjetio je njegov prijatelj glumac Ljubivoje Tadić koji je govorio besjedu o Duji i njegove stihove.

– To je radost života koja se teško može opisati i koja ostavlja trajni pečat na duši. Dušan Đaković koga je i lako i nemoguće opisati. Lako jer je čovjek vrlina, jer je ljudina hrabrog odvažnog, plemenitog, humanog i snažnog srca – rekao je Ljubivoje Tadić i dodao koju riječ o Duji kao umjetniku.

– Ako govorimo o umjetnosti Dušana Đakovića bilo čega da se dotakao, bilo kog pera, slikarskog, poetskog, proznog stvarao je zamašna i značajna djela. Ipak bih izdvojio jedno djelo koje je sam vrh ne samo srpskog tragičkog svaremenog romana, već romana modernog doba, to je Dušanovo djelo Jadovnička žmižda. Povijest o stradanju našeg naroda u konclogorima od Jadovna do Paga – rekao je Tadić.

Na kraju samog programa goste je još jednom obradovala pjesmom Milena Plavšić.

Nakon uživanja u programu, zemljaci su otišli pod neki od šatora da popiju, pojedu i prozbore koju. Mnogima je zborno mjesto svake godine Krušedolski sabor, pa su se tako na svakom koraku mogli vidjeti srdačni pozdravi i zagrljaji zemljaka. Sa pjesmom i igrom nastavljeno je i poslije zvaničnog programa.

Organizatori su napomenuli da duguju zahvalnost Predstavništvu Republike Srpske u Beogradu, direktoru Mlađanu Cicoviću i Fondu za izbjegla i raseljena lica iz Novog Sada.

Novinar Srpskog kola
Dragana Bokun

Nema komentara

Napišite komentar