sabor srbljana 1

Održan Sabor Srbljana na Blagovijesti: Ponosni na slobodarsku i antifašističku istoriju

Na veliki hrišćanski praznik Blagovijesti u petak 7. Aprila 2017. godine u beogradskom restoranu „Filmski grad“ okupili su se Srbljani, njihovi potomci i prijatelji. Ovaj skup desio se nakon dvije godine pauze. Zatečeni preranom smrću dugogodišnjeg predsjednika ovog udruženja Slobodana Bobana Damjanovića u februaru prošle godine, članovi Udruženja su donijeli odluku da se zavičajni skup ne održi. Zato je želja za susretom bila toliko jaka, da se među više od 300 Srbljana ovom saborovanju odazove i legendarni 97-godišnji Milan Damjanović koji je burno pozdravljen od strane prisutnih u sali.

Na početku skupa kao domaćin večeri goste je pozdravio predsjednik Skupštine Udruženja Dušan Damjanović koji je istakao da ovolili broj prisutnih potvrđuje svrsishodnost ovakvih okupljanja. Ipak, nije mogao da ne pokaže zabrinutost za trenutnu situaciju u Srbu.

-Naš Srb, kao i cijela Lika žive danas bez ekonomske i političke podrške, bez razumijevanja tamošnjih vlasti, osuđeni su na golo preživljavanje, zato danas svako od nas treba da u okviru svojih mogućnosti pokuša da pomogne opstanak starog zavičaja – rekao je Damjanović.

Ustanički Srb je sinonim antifašističke borbe protiv neprijatelja u Drugom svjetskom ratu, pa je sasvim razumljivo da su se od prije par godina pobratimili sa Drvarčanima.

U ime Drvarčana ličku braću iz Srba je pozdravio Vaskrsije Zeljković.

Jovan Mileusnić: U Beogradu živi najmanje 3.500 Srbljana

U austrijskim arhivima ostalo je zabilježeno da je nakon Bečkog rata i protjerivanja Turaka iz Like kosinjski knez Vukašin Mileusnić predvodio seobu 40 srpskih porodica u Široku Kulu kod Ličkog Osika. Jedan od nje-govih potomaka Jovan Mileusnić i danas je među Srbljanima najpoštovanija ličnost. On nije krio radost zbog velikog odziva, ali je naveo da je tu tek 10% od prebrojanih 3.500 Srbljana koji danas žive u srpskoj prestonici.

-Ima nas po cijelom svijetu, od Čikaga do Australije i svuda smo pustili korijene, a okuplja nas ljubav prema starom kraju- rekao je Mileusnić koji je u izjavi za Srpsko kolo rekao da to potvrdđuju brojni bibliografski podaci. On kaže da veoma rado odlazi u Liku.

– Godišnje provodim najmanje tri mjeseca u Srbu. Tokom radnog vijeka pomagao sam dosta, a trudim se da i danas kao penzioner učinim ono što mogu – kaže Mileusnić koji sa sjetom priča o predratnom periodu u kome je u Srbu živjelo 3-4 hiljade ljudi, od kojih je bilo oko 1.200 zaposlenih.

– Postoje neki embrioni privrednog oporavka. Ljudi se bave pčelarstvom, stočarstvom, koriste šumu i drvne resurse. Kada bi država Hrvatska vodila malo drugačiju ekonomsku politiku situacija bi bila mnogo bolja – smatra Mileusnić koji kaže da je jedan od razloga i sam naziv mjesta.

– Htjeli su da prekrste naziv mjesta, to nije prošlo, ali zato su promijenjeni nazivi ulica. – rekao je Mileusnić i dodao da je veoma ponosan na Udruženje za koje vjeruje da će „mrvicu po mrvicu“ pomagati starom kraju

– Nadam se da ćemo dogodine okupiti više mladih ljudi. Naša misija mora da bude da omladini usadimo ljubav prema korijenima – zaključio je Mileusnić koji je dao dobar primjer sa svojim ćerkama Smiljkom i Milkom kojima je usadio ljubav prema Srbu i Lici.

Milka Forcan: Lika je bogata izvorima kvalitetne vode

Milka Forcan godinama slovi za jednu od najmoćnijih poslovnih žena na Balkanu. Dobitnik je brojnih priznanja, a među najvrednijim je Orden Svetog Save koji je primila lično 2006. godine od blaženopočivšeg patrijarha Pavla za izuzetan doprinos završetku gradnje Hrama Svetog Save.

Milka je dala i pun doprinos obnovi hrama Srpske pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice koji je sagrađen 1877. godine, a spaljen u Drugom svetskom ratu. Ovaj hram Srbljani su obnovili 1970. godine, ali tešku sudbinu je doživeo i 1995. godine kada je miniran.

-Rođena sam u Beogradu, ali su moji roditelji Ličani i u meni su razvili ljubav prema tom kraju. Pored odlazaka na more letovanja rado provodim u Lici i trudim se da tu ljubav prenesem na celu svoju porodicu- rekla je Milka Forcan za Srpsko kolo. Ona je otkrila da je razmišljala i na koji način da se razvije neki posao u Lici.

– Lika je po svojim osobinama najpogodnija za korišćenje prirodnih resursa. To je kraj bogat izvorima veoma kvalitetne pijaće vode, međutim zbog dobro poznatih okolnosti teško je takav projekat realizovati – rekla je Milka i dodala da se nada da će ovaj potencijal jednog dana biti iskorišten i da će privreda tog kraja oživeti.

– Mislim da je neodrživo na duži rok da tako veliko područje kao što su Lika, pa i čitava Krajina budu bez ikakve privrede. Sigurna sam da će jednog dana doći trenutak kada će privreda na tom prostoru morati da se razvija – rekla je Milka Forcan i dodala da zbog brojnih obaveza zvanično nije mogla da se prihvati članstva u Upravnom odboru Udruženja, ali da je veoma aktivno učestvovala u periodu kada su se skupljale donacije za obnovu pravoslavnog hrama i spomenika posvećenom antifašističkoj borbi koji je i danas centralni spomenik posvećen Danu ustanka u Hrvatskoj.

Dušan Damjanović: Tu smo da okupimo ljude

Dušan Damjanović je za Srpsko kolo prokomentarisao da su teška vremena zbližila Srbljane, a zahvaljujući donatorima Udruženje je postalo poznato i po simboličnim cijenama karte od 1.000 dinara.

-Svjesni smo da mnogi ljudi teško žive i opredijelili smo se da karte budu što povoljnije jer najvažnije je da nas je što više na broju. Mi nemamo ni politički vlast ni ekonomsku moć, a jedino što možemo da uradimo je da naše ljude okupljamo. Trudimo se da u okviru svojih mogućnosti pomognemo najugroženijim – rekao je Damjanović.

On kaže da Srb danas nema sjajnu perspektivu, pa je tako mjesto koje je pedesetih godina prošlog vijeka brojalo gotovo 5.000 stanovnika danas svedeno na manje od 500.

Milica Bursać: Obavežimo se da bar jednom godišnje obiđemo zavičaj!

Program ove večeri vodila je Milica Bursać, poznato lice sa malih ekrana, autorka emisije „Uzdravom telu“ koja se emituje na javnom servisu. Ona je u nekoliko navrata ponovila da svake godine posjećuje Ličku kaldrmu i apelovala na sve Ličane da bar jednom godišnje obiđu svoj zavičaj.

-Rođena sam u Beogradu, a djetinjstvo sam provela u Apatinu, međutim uvijek sam se osjećala kao Ličanka. Ljetovanja u djetinjstvu sam provodila u Ličkoj kaldrmi i najsrećnija sam kad odem na taj kamen. Za mene je jedan od najemotivnijih trenutaka u životu bila prva poslijeratna posjeta zavičaju. Od tada ne propuštam priliku da Ličku kaldrmu sa svojom porodicom obiđem kad god mi to vrijeme dozvoljava – ispričala nam je Milica od koje smo saznali da danas u ovom selu tokom godine živi tek neka desetina stanovnika dok ljeti brojne raseljene porodice dođu i selo bar na kratko oživi.

– Važno je da znamo odakle smo. Mislim da ljudi koji znaju svoje porijeklo stabilniji. Onaj ko ne zna svoje korijene jednostavno je osuđen na lutanje – zaključila je Milica.

U toku večeri gosti su mogli da uživaju u folklornim igrama AKUD „Španac“ i zavičajnoj pjesmi muške pjevačke grupe „Korijeni“, dok je u zabavnom dijelu programa goste zabavljao orkestar Bobana Kopunovića sa solistima Snežanom Kopunović i Zoranom Vujičić.

Među brojnim gostima među Srbljanima su bili i njihovi prijatelji zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Mile Šapić, predsjednik Udruženja Drvarčana Stevan Banjac i dr.

Zavičajni klub Srb slavi 15 godina postojanja

Zavičajni klub Srb u Beogradu osnovan je 16. oktobra 2002. godine, kada je u restoranu BASK održana osnivačka skupština. Za prvog predsjednika izabran je general Milan Šijan, dok je za predsjednika UO izabran Danilo Žeželj. Pored njih među osnivačima udruženja su bili: Mirko i Stevan Šijan, Milan, Dušan, Slobodan i Zoran Damjanović. U sadašnjem sazivu za predsjednika skupštine Udruženja izabran je Dušan Damjanović, dok je predsjednik Upravnog odbora Đorđe Keča. Srbljani sa ponosom ističu da među članovima UO imaju veoma uspješne dame: Smiljku Mileusnić, Mirjanu Gobeljić i Slavicu Šijan. Pored njih u sastavu UO su još: Drago Damjanović, Veljko i Jovo Kalinić. Sekretar kluba je Mićo Grbić, blagajnik Đoko Grubješić, knjigovođa Predrag Kalinić. Nadzorni odbor čine: Ilija Grbić, Aleksandar Radić i Dragan Vojvodić.
Udruženje učestvuje redovno u Ličkom višeboju u Srbu, Apatinu, Busijama. U bratskim su odnosima sa Udruženjem Drvarčana u Beogradu i članovi su Koalicije udruženja izbjeglica.

                                   Trifko Ćorović

(Da otvorite sliku u punoj veličini kliknite na nju)

Nema komentara

Napišite komentar