Održano 24. „Sijelo Tromeđe“ u Strmici kod Knina

Volim Bosnu, u srcu mi Lika, Dalmacijo ljubavi velika

„Sijelo Tromeđe“ u Strmici kod Knina, selu na kilometar od tačke gdje se sreću Dalmacija, Lika i Bosna i ove godine (21.jul) privuklo je manje posjetilaca nego što je to bilo uobičajeno u 24. godine postojanja ove manifestacije folklora, prije svega ojkačkih muških i ženskih grupa, guslara i diplara. Jedan od organizatora Momčilo Stojković iz ovog sela kaže nam da je nekada tu saborovalo i 10.000 ljudi, naplaćivale su se karte, a sve je trajalo i po tri dana, jelo se i pilo.

-Gostovale su zvijezde kao što su Safet Isović, Omer Pobrić… Ovo je smotra srpskih grupa, ali uvijek je bila po jedna muslimanska i hrvatska, priča Stojković jedan iz muške pjevačke grupe „Strmica“ koja nije čekala da zvanični program počne da bi zapjevali ojkaču. Naravno nisu im ostali dužne ni ostale grupe – Dravarčani, oni iz Zagreba, Žegara, Kistanja, Kragujevca Kostajnice, Polača…

Volim ono što se zove tvoje/Oj, Strmice rodno mjesto moje.

Strmica nije ono što je bila. Stanje je, kažu svi, bolje odkako je izabran novi gradonačelnik Knina. Kako stoje stvari najbolje govori to što je, da bi formirao Mušku izvornu grupu „Strmica“, Stojković „sakupljao ljude iz tri,  četiri sela“.

Rat je učinio svoje, a nekada se tu lijepo živjelo.

-Ovde ima mnoštvo izvora. Kada je davno JNA tražila ja sam izbrojao 184 izvora. Dolje je rijeka Butižnica, oko nje sve je bilo obrađivano,a danas je to zaraslo. Nije se gledalo ko je Srbin, ko Hrvat. Radilo se u Kninu. Radili smo u mlinici, tvornici cigle, tvornici dijelova za brodogradilišta. Radila je pruga, ovuda su dnevno prolazila 54 voza. U selu je bilo 700 đaka. Bili smo zadovoljni, sjeća se Stojković čiji sin radi kao vodoinstalater u Kninu. U Strmici je prije rata živjelo oko 1.700 stanovnika, a danas ih ima stotinjak. Danas u ovom selu nema ni škole, ni željezničke stanice.

Prema riječima Stojkovića, ove godine na Sijelu je bilo oko 250 učesnika. Prostor ispod Crkve Svetog Jovana i oko crkve Rođenja Presvete Bogorodice nastale 1913. godine, bilo je mjesto susreta prijatelja, poznanika sa svih strana. Sa te crkve Austrijanci su skinuli zvona, ali je kralj Petar obezbedio nova. Jedna od legendi kaže da je u Strmici budući srpski kralj prenoćio tri noći prije nego se kao Petar Mrkonjić uključio u ustanak koji su Srbi digli protiv Otomanske carevine. Od Kurbalija, koji su ga skrivali, danas nijednog nema u selu. Druga legenda je o Momčilu Đujiću koji je odavde krenuo u borbu kada je čuo da su ustaše poklale Srbe u jednom ličkom selu.

Član muške pjevačke grupe KUD Bukovica Kistanje,Todor Krneta porijeklom iz Kistanja, a  sada u Italiji, grleći Nikolinu Mijaković i Jovanu Joku Popović kaže da su putovali šest sati.

-Jest daleko, ali vrijedi, kaže Krneta i dodaje:

-Mi smo drugovi i prijatelji i stalno smo zajedno iako je Joka u Beogradu, a ja u Italiji. Ako ostavim svom unuku ovo što znam, onda sam napravio ono što treba.

-Pop Đujić je službovao baš ovdje, tu mu je štab bio u ovoj kući. Mene su zvali Đujić, jer sličim na njega, priča nam počasni gost Sijela starina Nikola Petrović (88) iz Plavna, dok ga zadirkuju svirači dvojnica. Pitaju za ga njegove diple, a on kaže da ih je ostavio na tavanu. Možda će neki njegov unuk da ih pronađe, skine prašinu i zasvira, kao što je to sa diplama dvog đeda učinio Milan Vašalić iz Banatskog Velikog sela (opština Kiinda) bez koga ne prolazi ni jedna značajnija smotra folklora. Vašalić je za svoju svirku na diplama nagrađen gromkim aplauzom.

U Strmicu je stigao da otvori Sijelo Tromeđe Marko Jelić gradonačelnik Knina. On je podsjetio na jednog od pokretača i organizatora Sijela, pokojnog Rada Matijaša, čovjeka sa čijim je sinovima odrastao.

-Rade je živio za Sijelo Tromeđe. Kada ovo gledam i sve, koji su došli, moram reći da sam izuzetno sretan. Ponosan sam na ličku i dalmatinsku krv u sebi, a koliko znam nemam bosanske. Na nama pojedincima je da izgradimo društvo da bude kako treba, rekao je Jelić.

Okosnica programa bio je KUD „Nikola Tesla“ iz Beograda čiji je orkestar pratio mlade igrače ovog društva, svog vokalnog solistu Milana Vasiljevića i specijalnog gosta, veterana pjesme Rada Jorovića. Da nije bilo mladih ljudi kaže Miloš Vranjković, predsjednik Zavičajnog udruženja Strmičana u Beogradu, ne bismo na bini vidjeli kola. Izveli su i vlaške igre u koreografiji Stevana Zlatića. Prije nego što su stigli u Strmicu, oni su posjetili manastir Krupa. Kako nam je rekao jedan iz ove grupe Luka Milošević, KUD „Nikola Tesla“ formiran je kao pjevačko društvo 1926. godine u Beogradu na inicijativu radnika Uprave tramvaja i osvjetljenja, a iste godine su pisali Nikoli Tesli sa molbom da im dozvoli da nose njegovo ime. Tesla je uz pozitivan odgovor poslao i zastavu koja se danas čuva u prostorijama KUD-a na Dorćolu.

Prvi su na Sijelu nastupili iz Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Korenice koji su odigrali ličko nijemo kolo. Oni su na binu izašli direktno iz kombi busa, a za njima najstariji u programu, Obrad Milić iz Ravnih Kotara, koji je svirao dvojnice i izgovorio jednu od zdravica iz svog bogatog repertoara.

Nastupili su i pjevačka grupa Svjetlane Spajić, SKD„ Prosvjeta“ Udbina, „Baljski sokolovi“ iz Kostajnice, krajiška grupa „Plitvice“ Korenica-Beograd, grupe SKD „Prosvjeta“ iz Splita, Zagreba i Korenice, muška grupa „Bogatnik“ iz Žegara, ženska i muška pjevačka grupa „Mira Lukač“ iz Drvara, te guslari Saša Lukić iz Gračaca i Ognjen Andrić koji je stigao sa muškom pjevačkom grupom „Zora“ iz Kragujevca koja je prvi put učestvovala na Sijelu Tromeđe. Iz Knina je pjevajući ojkaču nastupila hrvatska pjevačka grupa „Čuvari starih običaja“ koja je dio hrvatskog kulturnog društva „Napredak“.

Zahvalnost organizatora je izražena Upravi za dijasporu i Srbe u regionu , firmi Interturs Bojana Đurića, Željku Matijašu, te medijskim sponzorima Radiju Knin, Večernjim novostima i Srpskom kolu.

D. Bašović

Nema komentara

Napišite komentar