Polaganjem vijenaca i prigodnim govorima, u Srbu, 27. jula, obilježen Dan ustanka naroda Hrvatske

 

DOK JEDNI OBILJEŽAVAJU,
DRUGI PROTESTUJU


Sve do 1990. godine, i dolaska na vlast HDZ, komemoracija u Srbu je bila središnje mjesto za obilježavanje ustanka protiv fašizma, i republički praznik na kome je na svečan način proslavljan Dan ustanka. Ove, kao i ranijih godina, organizatori narodnog zbora, na kome se okupilo oko hiljadu ljudi, bili su Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske. Osporavanje i negativni komentari u Hrvatskoj ispratili su obilježavanje ovog značajnog datuma, a kao i niz godina unazad, u tome su prednjačili predstavnici Autohtone HSP-a, koji su održali kontra miting, na ulazu u Srb. Tražili su da se ovaj skup zabrani, ali zahvaljujući velikom broju policijskih snaga, sve je prošao bez incidenata.

Dio gostiju i govornika na obilježavanju Dana ustanka

 

NOVA VLAST UKINULA PROSLAVU ANTIFAŠISTIČKE BORBE U SRBU


Dan ustanka je obilježavao godišnjicu oružane akcije naroda i ličkih gerilskih odreda na Srb, 27. jula 1941. godine. Tog dana, zauzeta je ustaško-žandarmerijska stanica u Srbu, razrušena željeznička pruga Knin-Drvar, a uništen je odred ustaša kod Srpskog klanca. Poslije ove akcije ustanak se proširio na čitavu Liku i Kordun, a ubrzo je zahvatio i druge krajeve Hrvatske, kao i veliki dio srpskog dijela Bosanske Krajine. U roku od nekoliko dana, ustanici su oslobodili područje od Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova do Donjeg Lapca i Srba.

Mladi antišašisti iz Pule i Beograde pjevali su partizanske pjesme

Odluku o određivanju 27. jula za Dan ustanka naroda Hrvatske, donijelo je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, avgusta 1945. godine. Ovaj praznik proslavljao se na čitavoj teritoriji Hrvatske, a posebno u ustaničkim krajevima – Lici, Baniji i Kordunu. Poslije raspada SFRJ, 1991. godine, praznik je ukinut, a umjesto njega, u Hrvatskoj se, 22. juna proslavlja Dan antifašističke borbe, u znak sjećanja na 22. jun 1941. godine, kada je u okolini Siska formiran Sisački partizanski odred.

Konzul ambasade Srbije u Zagrebu Aleksandar Stamatović polaže vijenac

Ceremonijalni dio počeo je revolucicionarnim partizanskim pjesmama u izvođenju mladih antifašista iz Pule i Beograda. Nakon toga su mnoge organizacije položile vijence, u podnožje spomenika ustanku, porušenog u Oluji 1995. godine, a nakon 15 godina ponovo obnovljenog. Vijence su položili  predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Ambasade Republike Srbije u Zagrebu, Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu, Saveza antifašističkih boraca iz Hrvatske i mnogi drugi. Minutom ćutanja odata je počast svim nevino stradalim žrtvama.

Miodrag Linta, predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Sebije, pred podnožjem spomenika

 

RAJKA RAĐENOVIĆ: BORILI SMO SE PROTIV IDEOLOGIJE I NDH


Više govornika obratilo se prisutnima okupljenim oko spomenika ustanku, a Rajka Rađenović, zamjenica načelnice opštine Gračac, pozdravila je sve prisutne u ime domaćina.

Rajka Rađenović

„Nažalost, i danas su se ovdje okupili ustaški simpatizeri, zakonom zabranjenom ikonografijom, pokušavajući da nas ometu da odamo počast svim žrtvama koje su se borile protiv ideologije zla, protiv Nezavisne države Hrvatske. Oni tvrde da je ustanak protiv Maksa Luburića i njihovih jedinica u Donjoj Suvaji, Osredcima, Bubnju, bio četnički i da smo se mi borili protiv države Hrvatske. Mi ćemo, i danas, i sutra, da kažemo da smo se borili protiv ideologije i režima Nezavisne države Hrvatske i sa ponosom ćemo reći da smo tu borbu dobili“, istakla je Rađenović, tražeći od institucija države Hrvatske, da narod na ovim prostorima zaštite od aveti ustaštva, ponora povjesnog revizionizma i mržnje prema drugima i drugačijima.

Gotovo hiljadu ljudi okupilo se oko spomenika ustanku

Rajka Rađenović je zatražila i da se svi krajevi u Hrvatskoj tretiraju ravnopravno, da umjesto što se novac troši na jake policijske snage koje ovdje treba da ureduju, to čini za vodovod, struju i drugu infrastrukturu u ovim krajevima. Da se ovi ljudi zalažu za državu u kojima ljekarski timovi neće biti luksuz i koju neće morati da napuštaju i traže šansu u zapadnim zemljama gdje je država posvećena boljoj kvaliteti života ljudi. Na kraju, Rađenović je zatražila, od države Hrvatske da svim svojim građanima pruži ravnopravnu šansu za razvoj i pristojan život.

U sličnom tonu, govorio je, u ime Antifašističke lige, Zoran Pusić.

Zoran Pusić

Pusić je istakao da učesnici ustanka u Srbu zaslužuju veće poštovanje, ali da se, nažalost, nalazimo u vremenima revizionizma i relativizacije ustaških zločina što dobar dio političara prećutkuje, usprkos činjenici da takve tendencije vode etničkoj mržnji i međunacionalnoj netrepeljivosti.

 

FRANJO HABULIN: NE ZAGOVARAMO JEDNOUMLJE, ALI NE PRIHVATAMO NI BEZUMLJE


Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, istakao je da je na ovaj dan ustao narod Hrvatske protiv onih koji su oblatili hrvatsko ime.

Franjo Habulin

„Mnogi nastoje, one koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu, pretvoriti u pobjednike. Nije svaka Hrvatska dobro došla. Jedino je to demokratska i antifašistička Hrvatska koja je ravnopravna država svih njenih građana. Ne zagovaramo jednoumlje, ali ne prihvatamo bezumlje“, naveo je, između ostalog Habulin, napominjući da ustanak u Srbu nije bio usmjeren protiv hrvatske države i da je vrijeme da se prestane s takvim lažima.

Predstavnici opštine Udbina na obilježavanju ustanka

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Boris Milošević, poručio je onima koji umanjuju značenje ovog okupljanja i ometaju ga, „da se danas slavi samo ustanak naroda Hrvatske, koji je bio zajednički ustanak Hrvata i Srba, te da su zlonamjerni oni koji ga nazivaju zločinačkim i četničkim skupom, usmjerenim na rušenje hrvatske države“.

Boris Milošević

„Antifašizam i ZAVNOH upisani su u Ustav RH upravo na temelju borbe ustanika iz 1941. godine, no ne treba taj ustanak romantizirati, idealizirati jer je imao nevine žrtve i to treba javno reći,” rekao je Milošević, dodavši, kako one ne mogu osporiti pravednost i legitimitet ustanka te pravednost njihove borbe. Milošević je podsjetio da je nedugo nakon formiranja NDH, ustaški režim, kao i mnogi režimi prije,  zabranio ćirilicu i formirao koncentracione logore.

I najastariji mještani Like stigli su na ovaj skup iz Korenice

“U prvom broju časopisa Srpska riječ, objavljenom 1943. godine, pisalo je: Mi smo Srbi i borimo se za slobodu Hrvatske, jer u njoj živimo i jer nema slobode Srbima, dok Hrvati ne budu slobodni. Boreći se za slobodu Hrvatske, borimo se za svoju vlastitu slobodu“,  naveo je Milošević, citirajući prvi broj Srpske riječi, iz koje je proistekao časopisa Prosvjeta.

 

MARTINA KELER: OSJEĆAM POŠTOVANJE PREMA ŽRTVAMA NACISTIČKOG REŽIMA


Skupu se  obratila i Martina Keler, članica Bundestaga, riječima, da kao potomak onih koji su činili zločine osjeća poštovanje prema žrtvama nacističkog režima i partizanskoj borbi.

Martina Keler

Keler je istakla da cijeni izgradnju nekadašnje socijalističke zajednice Jugoslavije, ali ne na sovjetskom, nego na vlastitom pricipu, koja je bila u interesu svih njenih naroda i narodnosti.

Skupu se zatim obratio zastupnik u Saboru Hrvatske Milorad Pupovac.

Milorad Pupovac

„Ovdje je bio oružani ustanak i veličanstvena antifašistička borba. Ovaj ustanak je uslijedio nakon prvog masovnog pokolja Srba u Gudovcu, pa u Veljunu, pa u Glini, pa logoru Jadovno, nakon etničkog čišćenja u Plitvicama i ubijanja u Suvaji i Donjem Lapcu. Ustaše, sa kojima je bio Maks Luburić, hladnim, a ne vatrenim oružjem, ubile su preko dvije stotine Srba, tu nadomak mjesta gdje se sad nalazimo. Trebalo je ustati protiv toga. Bilo je i ružnih stvari u tom ustanku i stoga ćemo se i ove godine sjetiti svih koji su stradali i u Boričevcu i Brotnji i odaćemo počast i nedužnim Hrvatima koji su stradali i ubijeni u tom ustanku“, rekao je Pupovac.

Uprkos sparnom vremenu, pažljivo se pratio program

Završni govornik na ovom skupu bio je nekadašnji posljednji predsjednik SFRJ Stipe Mesić, čiji se govor u mnogome razlikovao od onoga u tim vremenima. Nažalost, Srbi izgleda brzo zaboravljaju i još brže praštaju. Običan narod ne, jer je početkom njegovog govora veći dio njih počeo da napušta prostor oko spomenika.

Njegova priča da NDH nije bila ni nezavisna, ni država, ni Hrvatska, već, kvislinška, je tačna, ali nema težinu jer je izašla iz njegovih usta. Na turneji po Australiji, devedesetih, i nastupima na predizbornim skupovima, slušali smo sasvim druge priče i viđali ga u društvu ljudi koje, ni u kom slučaju, nismo mogli nazvati antifašistima. Tako da ni njegove riječi: „Bauk nacifašizma kruži Europom i u Hrvatskoj je našao svoje mjesto“, koliko god su tačne, gube težinu zbog čovjeka koji ih  izgovara.

Aleksandar Stamatović i Miodrag Linta

Skupu je prisustvovao i konzul Republike Srbije u Zagrebu, Aleksandar Stamatović, kao i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta, ali oni nisu bili među govornicima.  Kasnije, obraćajući se učesnicima Ličkog višeboja, kojeg je zvanično otvorio, Linta je govorio o razlozima ustanka, navodeći da je srpski narod 27. jula 1941. godine, organizovano počeo oružanu borbu da se spase od fizičkog uništenja. U toj oružanoj borbi učestovala su oba antifašistička pokreta – rekao je, između ostalog, Linta u svom govoru.

Zajednički ručak

Po završetku svečanog dijela obilježavanja Dana ustanka za sve govornike, izvođače i posjetioce domaćini su obezbjedili vojnički pasulj.

Tekst i fotografije: Željko ĐEKIĆ

 

This is box title

MIODRAG LINTA: STIPI MESIĆU NIJE BILO MJESTA NA OVOM SKUPU


Osvrćući se na prisustvo i govor Stipe Mesića na ovom skupu, Linta je izdao posebno saopštenje. Prema njemu, Stipi Mesiću nije bilo mjesto na obilježavanju Dana ustanka u Srbu. Stipe Mesić je bio jedan od vodećih ljudi proustaške stranke HDZ koja je 1990. godine došla na vlast u Hrvatskoj s ciljem stvaranja Hrvatske bez, ili sa što manje, Srba. Linta smatra da je Mesić bio jedan od glavnih krivaca za razbijanje Jugoslavije, da je početkom devedestih relativizovao i poricao ustaške zločine u najvećoj fabrici smrti Jasenovac, tvrdeći da je to bio radni logor, da je pjevao ustaške pjesme i da je svojevremeno dao šovinističku izjavu kako Srbi iz Hrvatske mogu odnijeti jedino onoliko zemlje koliko su donijeli na opancima…

 

Nema komentara

Napišite komentar