SKD Zora iskazala zahvalnost komesaru za izbjeglice u Republici Srbiji

Vladimir Cucić dobitnik Srebrnog prstena umjetničkog bratstva Manastira Krka


U Kući Đure Jakšića 27. juna uoči Vidovdana, članovi SKD Zora su ukazali čast komesaru za izbjeglice Vladimiru Cuciću i dodijelili mu Srebrni prsten umjetničkog bratstva Manastira Krka, u znak zahvalnosti na pomoći u realizaciji njihovih likovnih salona.

U obrazloženju koje je pročitao novinar Danko Perić naglašeno je da je rukovodstvo Zore jednoglasno donijelo odluku da nagradu dobije Vladimir Cucić „čovjek koji je najzaslužniji što je ovo društvo osnovano u Kistanjama, potom u Plavnu kod Knina 1989. nastavilo da radi u vremenu tranzicije, nesklonom upravo onim obavezama i okolnostima koje je Zora sebi postavila širenju u narodu umjetnosti, kulture, prosvjete“.

Nagradu je uručio Milorad Kuraica koji je i sam svojevremeno bio jedan od dobitnika ovog priznanja.

 

Vladimir Cucić: Ne osjećam se dostojnim nagrade


Vladimir Cucić se zahvalio na nagradi i dodao kako se ne osjeća dostojnim iste.

– U našem poslu i životu nema baš puno lijepih dana. Kada se desi nešto lijepo na to niste navikli, pa se ja sada osjećam nelagodno. Bilo bi mi prirodnije da me kritikujete, jer sam na to navikao – rekao je Cucić i dodao kako ova nagrada ne pripada njemu lično nego instituciji koju predstavlja – Komesarijatu za izbjeglice.

– Niko od nas nema pravo da odustane, jer kad bi se to desilo, biće da Krajine nije ni bilo – rekao je Cucić i dodao da je u planu trajna postavka Krajiškog likovnog salona u Plandištu.

 

Od osnivanja Zore prošlo 30 godina


Od kako je osnovano SKD Zora, u Plavnu pored Knina, prošlo je 30 godina.
Prvo izvorno Društvo Zora osnovano je 1901. godine u Kninu kao kulturno i privredno društvo koje je trebalo da živi od donacija i da se bavi kulturom i privredom.

Zora je aktivno djelovala do 1915. godine, kada je u Sinju tragično ubijen njen posljednji predsjednik Onisim Popović.

Na sreću postoje ljude kao što je Nikola Cerovac, Jovo Pokrajac, Jovan Opačić i mnogi drugi koji su bili u organizaciji osnivanja Srpskog kulturnog društva Zora u Kninu 1989. godine.

Prvi pokušaj organizovanja Osnivačke skupštine je bio 8. jula 1989. kada su pored negodovanja iz Knina, dobili prećutnu dozvolu iz Kistanja, međutim neko im je javio da ni tamo nisu dobrodošli, pa je okupljeni narod krenuo prema stadionu NK Bukovica, gdje su razvalili vrata i skupili 74 potpisa. Za predsjednika je izabran Jovo Opačić koji je dan-dva kasnije uhapšen, pa nisu uspjeli registrovati Udruženje. Ipak, ništa nije moglo spriječiti novo rađanje Zore koje se desilo 28. novembra nakon Druge osnivačke skupštine u selu Plavnu kod Knina.

 

Nikola Cerovac: Želimo od Zore napraviti instituciju


Dalmatinci su poslije Oluje napustili svoja ognjišta, ali njihovo kulturno bitisanje i dalje traje. Tako da je Zora ponovo rođena u Beogradu, sa nešto izmijenjenim nazivom, odnosno Srpsko kulturno društvo Zora Knin – Beograd. Društvo djeluje u okviru Udruženja Srba iz Hrvatske.

– Zora je gašena, uništavana, mi je sada na neki način osvježavamo, pokušavamo je uvesti kao instituciju, ide nam teško. Sve što radimo je na mišiće, sa entuzijazmom i uz vrlo malu pomoć – rekao je Nikola Cerovac.

 

Zbornik na sajtu SKD Zora


Pored svečane dodijele nagrade Srbrni prsten umjetničkog bratstva koje se svake godine, dodijeljuje na Vidovdan postoje još dvije nagrade Zore – Nagrada za likovno stvaralaštvo na Krajiškom salonu dodjeljuje se svake godine umjetniku ne starijem od 35 godina, akademski obrazovanom. Nagrada je spomen tragično nastradalom umjetniku Borisu Markušu Mingu. I naposljetku, tu je i nagrada Umjetničkog bratstva Manastira Krka.

Pokrov presvete Bogorodice je krsna slava Knina, kada se svake godine u Železničkom muzeju održava Likovni Krajiški salon.

–  Jubilej, 30 godina, obilježićemo  na Krajiškom salonu, za slavu Grada Knina Pokrov presvete Bogorodice, promovisaćemo Zbornik Kninska Krajina i 30 godina Zore prvi put na sajtu Srpskog kulturnog društva Zora. Objavićemo sve šta smo za 30 godina uradili, postigli i sačuvali. Sačuvali smo sjećanje na našu Krajinu, na naše duhovno biće. Trudimo se da budemo od koristi, naše ono nacionalno, izvorno ne damo – rekao je Cerovac i najavio još neke aktivnosti u predstojećem periodu.

– Pored sajta najavljujemo Simpozijum za predstavljanje početka rada na Monografijama o životu Srba u Dalmaciji, prva knjiga će biti Kninska krajina. Redakcija se formira, i na simpozijumu ćemo projekat najaviti, a na sajtu ga prezentovati. Trebaće nam pomoć našeg naroda iz cijelog svijeta, da ne zaboravimo sve ono što je naše i dio nas – naglasio je Cerovac.

 

Otvaranje Likovne kolonije u Manastiru Lazarica


Likovna kolonija u Manastiru Krka održava se svake godine u avgustu. Do sada je manastiru ostavljeno oko 250 umjetničkih djela, a Cerovac je najavio i početak rada nove kolonije.

– Ove godine otvaramo i drugu likovnu koloniju sa blagoslovom Eparhije dalmatinske i vladike dalmatinskog Nikodima u Manastiru Lazarica. U pitanju je ikonopisačka kolonija prvi put na kojoj će sudjelovati žene ikonopisci.

 

Dalmatinci nikada nisu gubili vjeru


Dalmatinci se ne odriču svojih manastira, već pronalaze načine da se povežu sa ljudima koji tamo žive i da pomognu srpske svetinje. Vjeru je bilo teško održati i u doba komunizma, ali su Dalmatinci odolijevali pritiscima.

– U Dalmaciji je svako selo imalo svoju svetinju i naši grobovi su većinom oko naših crkava. Gledajući malo sjevernije npr. Liku, komunizam je učinio svoje. Sami su, nažalost rušili svoje crkve. Bogu hvala, sada se obnavljaju – rekao je Cerovac.

On je napomenuo da je Manastir uvijek bio aktivan, pa čak i da su Hrvati dolazili za Preobraženje.

– Sjećam se da sam za Svetu Nedjelju sa bakom sam išao bos. Bilo je važno noćno bdijenje. Nakon pomoći narod je dolazio i molio se Bogu – priča Nikola koji napominje da su i danas aktivni dalmatinski manastiri.

Svojevremeno je Cerovac za Srpsko kolo izjavio kako bi volio da se Srbi iz Krajine više slože i zajedno rade na duhovnom, i kulturnom razvoju ljudi sa tih prostora. Tom prilikom je rekao da bi volio između ostalih i više da sarađuje sa Prosvjetom iz Zagreba, pa smo ga mi ovom prilikom pitali da li je do te saradnje došlo.

– Nažalost ne, nikakve saradnje nije bilo. Osjećam da smo mi tamo nepoželjni. Zahvaljujući blagoslovu Eparhije dalmatinske i našeg vladike kolonije se održavaju – rekao je Cerovac i ovom prilikom apelovao na Krajišnike da se slože, bez obzira na lične razmirice.

Na svečanoj dodjeli glumac Ljuba Tadić je govorio stihove svog prijatelja nedavno preminulog ličkog umjetnika Dušana Duje Đakovića.

Publici se predstavio i Miloš Kordić sa pjesmom Dok hor dječaka poji. On je ispričao da je pjesma nastala nakon jedne njegove posjete Manastiru Krka, kada je iz crkve dopirao glas mladih pojaca iz crkvenog hora.

Poslije svečanog dijela, druženje je nastavljeno uz zakusku.

Novinar Srpskog kola
Dragana Bokun

FOTO: Željko Đekić

Nema komentara

Napišite komentar