U Zadužbini Dositeja Obradovića svečano postavljena izložba fotografija Dositej i srpsko Plavno 1769–2019. mr Milorada S. Kuraice

Knjige, braćo, knjige, a ne zvona i praporci


U okviru Dositejevih dana koji su otvoreni 8. aprila i trajaće do 16. aprila, otvorena je izložba fotografija pod nazivom Dositej i srpsko Plavno 1769–2019, mr Milorada S. Kuraice  9.4.2019. godine u prostorijama Zadužbine Dositej Obradović u Beogradu. Izložba je posvećena Dositejevom boravku u selu Plavno pored Knina u Dalmaciji.

 

Dositej Obradović – prosvetitelj i reformator


Dimitrije Obradović je rođen 1739. godine u Čakovu u Banatu. Zamonašio se 1758. u Hopovu i dobio monaško ime Dositej. Odatle je otišao u Dalmaciju gdje je tri godine proveo kao učitelj da bi potom krenuo u Evropu i svijet. U tim zemljama je učio, pisao i podučavao druge. Govorio je jedanaest jezika. Za filozofsku osnovu svog programa uzeo je prosvetiteljski racionalizam, vezujući ga sa praktičnim potrebema svog naroda.

Na vijest o Prvom srpskom ustanku, stupio je u vezu sa Karađorđem i 1807. došao u Beograd  da pomogne obnovu srpske države. U znak podrške ustanicima napisao je pjesmu Vostani Serbie.

Dositej je 1808. otvorio  Veliku školu, budući Univerzitet, a potom 1810. i Bogosloviju. Kao član Praviteljstvujuščeg sovjeta, bio je prvi ministar prosvjete u Srbiji 1811, približio je Srbiju Evropi i svijetu i usmjerio je ka novim kulturnim i civilizacijskim tekovinama.

Umro je 1811. u Beogradu i sahranjen je u porti Saborne crkve.

 

Mirjana Dragaš: Čuvamo srpsku tradiciju


Upravnica zadužbine Mirjana Dragaš nam je rekla da je zadužbina osnovana 2004. godine sa ciljem da sarađujući sa mladima, našim ljudima u dijaspori, profesorima iz inostranstva povezujemo i čuvamo srpsku tradiciju.

Utemeljivač zadužbine je Hemofarm a.d. iz Vršca koji je otkupio rodnu kuću Dositeja Obradovića u Čakovu kod Temišvara i poklonio je zadužbini. Pored Hemofarma osnivači Zadužbine su i Matica srpska iz Novog Sada, Institut za književnost i umetnost i Kulturno-prosvetna zajednica iz Beograda. Brojne su aktivnosti Zadužbine, organizuje naučne skupove, tribine, okrugle stolove, književne salone, kulturno umjetničke programe, takmičenje djece i mladih u formama u kojima je Dositej pisao.

– Za svoj rad zadužbina je za ovih 15 godina primila razna priznanja kao što su Svetosavska narada Ministarstva prosvete, Vukova nagrada Kulturno prosvetne zajednice Srbije i Gramata Patrijarha Pavla – rekla nam je Mirjana Dragaš.

 

Mr Milorad S. Kuraica: Dositeju Obradoviću puno duguje srpska kultura


Mr Milorad S. Kuraica, publicista i kulturni radnik, autor izložbe, je ovu postavku izložio i u Arhivu u Novom Sadu. Priredio je 126 fotografija, dimenzija 40×60, ali zbog nedostatka prostora samo su najznačajnije izložene u Zadužbini Dositeja Obradovića. Mr Milorad S. Kuraica je autor  knjige Narodne pjesme iz Kninske krajine (papirnato i elektronsko izdanje), zbirke erotskih narodnih pjesama Krajiški crven ban i knjige Dositej u Dalmaciji.

– Dositej je za mnoge, pa i za mene veliki izazov. Siguran sam da za njega imamo svi podjednaki osjećaj divljenja, zbog njegovog znanja i obrazovanja, zbog njegovog rodoljublja i nesebičnog prijateljstva prema ljudima, zbog njegove nesagledive duhovne i umjetničke energije i prosvjetiteljske misije – rekao je mr Milorad S. Kuraica.

Kuraica je napomenuo da pored Karađorđa Dositej je prvi duhovni graditelj i kulturni organizator Srbije. Dositej Obradović je fenomen nikada do kraja istražen.

– Iako svjestan da je rijetko ko dostojan Dositejeve veličine, ipak sam sakupio hrabrosti da  pokušam obnoviti i sačuvati sjećanje na našeg velikana, koji svoj prosvjetiteljski i književni rad započinje, 15. aprila 1761. godine baš u našoj, srpskoj Dalmaciji. Dalmacija je kolijevka Dositejevog književnog rada. A koliko sam to što je bilo planirano uspješno uradio, pokazaće vrijeme i dolazeće generacije. Kako Sveti Sava kaže: „Gdje ja stadoh ti produži”.

Autor izložbe je uvjeren da će buduće generacije doći do novih činjenica koje će u cijelosti osvijetliti besmrtno djelo Dositeja Obradovića.

– Upravo prije 250 godina zlatnom nogom velikan i besmrtnik Dositej stupio je na užareno tlo našeg Plavna. O tom svom istorijskom dolasku na tromeđu Bosne, Like i Dalmacije najumniji Srbin 18. vijeka je zapisao:

„Kad sam se vratio iz Azije male i Grecije dođem u Dalmaciju za učiti gde decu. Izaberem neko planinsko, okolo predivni i široki dolina, sasvim pristojno mesto zovemo Plavno. Tu se ostanovim i skupim dosta dečice. V školjje moje suštej pri cerkvi svjatoga velikomučenika Georgija pobedonosca, menti vo jermonsjeh Hopovski”.

– Dositeju Obradoviću puno duguje srpska kultura u cjelini, ali mu se srpski narod u Dalmaciji priklanja sa posebnom zahvalnošću. Upravo iz tog razloga sa pokušajem da se njegov lik i djelo trajno ne izgube u vremenu ovdašnjem, dalmatinskog srpskog naroda, jeste organizovano ovo druženje i izložba u spomen Dositejevom putu kroz Dalmaciju i posebno kroz moje rodno Plavno – rekao je mr Milorad S. Kuraica.

 

Dušan Ivanić: Dositej je među ličnostima koje ne zastarijevaju


Na izložbi je govorio i prof. dr Dušan Ivanić. Prije svega se osvrnuo na važnost zadužbina.

– Zadužbine obnavljaju vezu između savremenosti i prošlosti, one su glavna institucija kulture sjećanja – rekao je Ivanić i dodao koliko je važan Dositej Obradović za našu kulturu.

– Dositej je među ličnostima koje ne zastarijevaju, sve ono što je on poručivao svojim savremenicima u 18. vijeku, aktuelno je i danas. Status narodnog jezika, status tolerancija, kultura dijaloga, vaspitanje, obrazovanje, povjerenje u zdrav razum. I Dositejevo stalno upozorenje da čovjek može misliti o svemu –  rekao je dr Dušan Ivanić.

Ivanić je rekao da je na Dositeja boravak u Dalmaciji ostavio snažak utisak. I u mnogim prilikama je spominjao Dalmaciju i Dalmatince.

– Dositej je navodio mnoge vrline Dalmatinaca, ali Dalmatinci nemojte da se uobrazite, možda ste se u međuvremenu iskvarili – našalio se Ivanić.

 

Zavičajno udruženje Dalmacija Subotica


Veliku podršku tokom njegovog rada Miloradu S. Kuraici pruža i Zavičajno udruženje Dalmacija Subotica čiji je član, a oni su srećni što u svojim redovima imaju čovjeka koji neumorno radi na očuvanju srpskog jezika i kulture. O radu Udruženja smo razgovarali sa Tatjanom Vukša Mandić, zamjenikom predsjednika Upravnog odbora Udruženja.

– Radimo na očuvanju običaja i tradicije Srba iz Dalmacije. Naše najveće aktivnosti su da se ne zaborave naše narodne igre. Sarađujemo sa kulturno-umjetničkim društvima koji su često na našim manifestacijama, organizujemo zavičajne večeri, razne književne večeri naših pisaca Dalmatinaca, ali i svih ostalih – rekla nam je Tatjana i dodala da na svim manifestacijama se može čuti pjesma, sami muški i ženski glasovi koji imaju tzv. groktanje, to je način izvođenja pjesme u Dalmaciji.

– Pravimo turnire u briškuli i trešeti (kartaraške igre), imali smo turnire u balotanju, išli smo u posjete manastirima, kao što je Krka, bili smo na susretu u Žegaru u Dalmaciji – rekla nam je Mirjana i napomenula kako jedna grupa ljudi stalno ima aktivnosti i stalno nešto novo pravi da bi se došlo do rezultata, da ne bi naša tradicija došla do zaborava rekla je Tatjana Vukša Mandić.

Mr Milorad S. Kuraica se zahvalio svima koji su pomogli da ova izložba kao dio projekta Plavno – Dositej – Bratska kuća ugleda svjetlost dana, a to su : Dušan Đurić čovjek sa najvećom donacijom pojedinca do sada, postuhmno se zahvalio prof. dr Branislavu Brani Dimitrijeviću na pomoći oko izgradnje doma Dositej Obradović u Plavnu i prof.  dr Spasoju Kruniću koji je izradio idejni projekat tog doma.

– Posebnu žrtvu je podnijela moja sestra Anđa Kuraica, pomažući ovaj projekat, ali i moje šezdesetogodišnje ćeranje sa knjigama. Za svaki moj korak u ovom časnom i zahtjevnom poslu ona je bila moja moralna i materijalna podrška – završio je svoje obraćanje Milorad S. Kuraica.

Ovu postavku će moći vidjeti i Zrenjaninci i to u Narodnom muzeju, Subotićeva 1, Zrenjanin, 25.4.2019. u 19 časova. Poslije Zrenjanina slijedi 8.6.2019. Subotica, a u planu je i Budimpešta, Temišvar i Bratislava – Modra da bi dio izložbe bio trajno postavljen prilikom otvaranja Bratske kuće pored crkve Svetog Georgija u Plavnu za Spasovdan.

– Bratska kuća je kuća u kojoj je Dositej živio i mojim precima dao osnove pismenosti, u Bratskoj kući je napisao i Ižicu. Dobio sam blagoslov od njegovog preosveštenstva episkopa dalmatinskog Nikodima Kosovića da moja postavka bude trajno postavljena u pomenutoj kući – rekao nam je mr Milorad S. Kuraica i dodao kako očekuju da Republika Srbija stane iza tog projekta.

Projekat za uređenje uradili su dipl. inž. građ. Ramona Verešbaranji,  dipl. inž. arh. Aleksandar Petrov, dipl. inž. građ. Branislav Ćopić i dipl. inž. elektr. Momčilo Stojsavljević.

Tokom izložbe dvije pjesme iz Plavna i Kninske krajine i dvije pjesme groktalice su otpjevali Rajko Lalić, Ilija Grubor i Miloš Savić iz Srpske Tromeđe, Dositejevu besjedu na otvaranju Velike škole 31.8.1808.  govorio je Boško Boškov glumac  Dječjeg pozorišta iz Subotice, dvije pjesme posvećene Dositeju pročitala je Sofija Gerdijan, i to jednu od Jovanke Savić Vukanović iz Podgorice Dositej Obradović po drugi put u Plavnu i jednu svoju autorsku.

Na izložbi je prisustvovao general Mirko Bjelanović, predsjednik Udruženja penzionera Hrvatske  Jovan Kablar,predsjednik DIC Veritas Savo Štrbac, narodni poslanik i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta i Milojko Budimir generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske.

Milorad S. Kuraica je podijelio i plakete,  prof. dr Spasoju Kruniću, pokojnom prof. Branislavu Brani Dimitrijeviću, čiju je plaketu primila supruga, Dušanu Đuriću, Milici Amanović ( Miloradova razrednica) i prof. dr Miloradu M. Kuraici, prof. dr Dušanu Ivaniću i Mirjani Dragaš.

Na samom kraju mr Milorad S. Kuraica je apelovao na sve da pomognu izgradnju Bratske kuće.

– Kao i svaki drugi objekat – tako i našu Bratsku kuću potrebno je održavati, kako spolja, tako i iznutra, kako bi na dostojan način očuvali našu vjeru i ljubav prema Hristu, Crkvi, srpskom rodu, našem Plavnu i najumnijem Srbinu 18. vijeka – Dositeju Obradoviću, i kako se nikad ne bismo postidjeli pred drugima da kažemo: ko smo, šta smo i gdje pripadamo. Stoga molimo i pozivamo sve, kako pojedince tako i institucije da, prema svojim mogućnostima, materijalno pomognu uređenje naše Bratske kuće – rekao je mr Milorad S. Kuraica kojeg možete kontaktirati na mejl plavnomilorad@gmail.com i  mkuraica@eunet.rs

Novinar Srpskog kola
Dragana Bokun

Nema komentara

Napišite komentar