U Beogradu promovisana zbirka pjesama Jovana Opačića „Krajiške elegije“

Da su pjesma u srcu i osmjeh na licu mogući i nakon dvadesetogodišnjeg prognaničkog života, dokazao je krajiški stvaralac patriotskih pjesama, Jovan Opačić. Promocija njegove zbirke pjesama „Krajiške elegije“ održana je 24. aprila u Matici iseljenika i Srba u regionu u Beogradu na čijem je čelu književnik Miodrag Jakšić.

Kako je autor objasnio ovom zbirkom ima cilj da sačuva od zaborava „poetsku uznesenost srpske krajiške duše prema slobodi, pravdi i visinama“. Kako je dodao, svaka pjesma predstavlja najintimniji govor ljudske duše, a pošto je većina pjesama iz ove zbirke nastala u vremenu snažnih i zastrašujućih političkih, ideoloških, i civilizacijskih potresa i turbulencija na tlu bivše države, Jugoslavije, prirodno je što one nose pečat i ožiljke tog vremena.

„Ja sam već prvih dana svog izbjeglištva osjećao potrebu da u pismenoj formi zabilježim svoja osjećanja o tom periodu koji predstavlja jednu od najtragičnijih stranica u cjelokupnoj srpskoj nacionalnoj istoriji. Tako su nastale i moje prve dvije knjige, „Tragedija krajiških Srba“ i „Prometejska stijena izgnanstva“, rekao je ovaj 72-godišnji pjesnik, porijeklom iz sela Plavno, kod Knina, kome, kako je citirao Ćopića, nije ostalo ništa drugo nego da se protiv zla bori „sa pjesmama – rđavim oružjem“.

„Želim da naglasim da moje patriotske i rodoljubive pjesme nisu uperene protiv ijednog naroda, već primarno i uvijek protiv protagonista ideologije nasilja nad čovjekom i njegovom slobodom. Zato ovu knjigu posvećujem svetim srpskim ratnicima, koji su kroz vijekove davali svoje živote za odbranu slobode, vjere, imena i dostojanstva srpskog naroda.

Stihove Opačićevih pjesama, a i o njegovom ukupnom stvaralaštvu, govorili su, osim autora, Milijana Baletić, novinarka, akademik prof dr Časlav Ocić, pjesnik Vinko Stupar, novinar i istoričar Nikola Živković, a program je obogaćen i nastupom Krajiške pjevačke grupe „Ćiro- Lička kaldrma Drvar“.

Milijana Baletić rekla je da je kao ratni novinar i reporter pratila sve što se dešavalo Srbima pod najnovijom hrvatskom državom 90-ih godina prošlog vijeka.

„Čitajući pjesme Jovana Opačića možete da osjetite i miris i da doživite sliku cvijeća i tugu i radost, i prošlost, i groblje i ovce i zvona. Knjiga je sva napisana u slikama.To je sve što su Srbi Krajišnici, protjerani po ko zna koji put, ponijeli sa sobom“, zaključila je Milijana.

Akademik Časlav Ocić osvrnuo se na prošlost srpskog naroda zaključivši da je jedina dobitna stavka na kraju 20. vijeka Republika Srpska, koju mnogi takođe pokušavaju da ugase.

„Opačić tumači smisao istorije i smisao poslanja. Narod traži svoju istinu iz ruke pjesnikove, a ne istoričarove, on ne ište gole činjenice, nego rastvorene u prvobitnu poeziju odakle su i ponikle“, citirao je akademik Ocić u objašnjenju značenja Opačićevih stihova.

Istoričar Nikola Živković, koji je ratnih godina bio novinski dopisnik NIN-a i Srne iz Berlina, posebno je bio dirnut tematikom stihova, jer je i sam iz tih krajeva.+

„Ovo je veoma važna knjiga za nas Srbe, jer ove pjesme ne govore samo o prošlom vremenu,već da naša situacija slična i danas“, podvukao je Živković.

novinar „Srpskog kola“
Vesna Vuković

(Da otvorite sliku preko celog ekrana kliknite na nju)

Nema komentara

Napišite komentar