U Kljajićevu po 27. put organizovan Đurđevdanski festival folklora

Srpsko Kulturno Umetničko Društvo Đurđevak iz Kljajićeva je po 27. put organizovalo Đurđevdanski festival folklora. Ove godine tradicionalni koncert obogatili su gosti SKPD Prosvjeta Krnjak, novosadska društva Splet i Svetozar Marković, kao i KUD Sveti Sava iz Nove Pazove.

Folklorno društvo je osnovano osamdesetih godina pod nazivom MKPZ “Kljajićevo” da bi 1992. godine bilo preimenovano u KUD “Đurđevak”. Krsna slava ovog udruženja je Đurđevdan, pa se tradicionalno uoči ovog praznika siječe slavski kolač u prostorijama ovog Udruženja koje je smješteno u zgradi nekadašnjeg Centra za kulturu, koja je jedno vrijeme bila i u vlasništvu lokalne zadruge.

 

KLJAJIĆEVČANI OBIŠLI EVROPU, A NAJVEĆA ŽELJA NASTUP NA KORDUNU


KUD Đurđevak okuplja 120 članova i redovno učestvuje na brojnim folkloraškim festivalima širom svijeta. Njihove vitrine pune su pehara i priznanja sa raznih takmičenja.

– Mada smo prošpartali kroz brojne meridijane neostvarena želja je što do sada nismo imali priliku da nastupimo, ne samo na Kordunu, već nigdje na prostoru nekadašnje Vojne Krajine – kaže Ljiljana Bjelivuk, umjetnički rukovodilac ovog KUD-a.

Đurđevak ima četiri dječje sekcije i jednu koju čine odrasli, a okupljaju se i rekreativci koji ne učestvuju u takmičenjima.

Zahvaljujući “Đurđevku” u Novom Sadu svojevremeno je oformljena kao njihova podružnica ansambl “Splet” koji je okupljao studente i omladinu, ali je vremenom prerastao u zborno mjesto svih Krajišnika. Ove godine “Splet” slavi 10 godina svoga postojanja.

Prema odnosu, kulturi i tradiciji koju sa ponosom nose Kljajićevo bi se moglo nazvati prestonicom Srba Kordunaša u Srbiji.

 

BJELIVUK: ČAROJIČARI – VJESNICI ĐURĐEVDANA NA KORDUNU


Želja Ljilje Bjelivuk je da se u Kljajićevu obnovi stari kordunaški običaj vezan za Đurđevdan.
– Prije Prvog svjetskog rata na Kordunu na Đurđevdan ujutro su selom išli tzv. čarojičari, Bili su to mladići koji su išli od kuće do kuće i dijelili zelene bukove grančice pjevajući đurđevdansku pjesmu . Od ukućana su za to dobijali darove, najčešće jaja. Pjesma se pjevala pred kućom, pod prozorom. Darovane grančice domaćini su stavljali u okvire prozora i vrata, spolja i iznutra, i na sve privredne zgrade u želji da im donesu plodnost njivama i voćnjacima. Čarojičari su svuda radosno dočekivani i tu tradiciju mogli bi da obnovimo čuvajući uspomenu na naš Kordun – objasnila je Ljilja koja sa svojim mužem Milanom koji je predsjednik KUD-a od osnivanja kreira brojne aktivnosti.

 

LINTA: ČUVAJMO SRPSKI JEZIK I VJERU PRAVOSLAVNU


Gost ovogodišnjeg festivala bio je predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta koji je i sam Kordunaš. On je domaćinima uputio čestitke na tradiciji koja traje duže od četvrt vijeka.

– KUD “Đurđevak”, kao i naša ostala folklorna društva, pravi su i istinski čuvari naših običaja, tradicije, pjesme i igara. Na taj način daju jedan veliki doprinos razvijanju duhovnog i kulturnog jedinstva srpskog naroda, bez obzira na postojeće državne granice. Našim dragim sunarodnicima Hrvatske šaljemo poruku da smo svi Srbi, da svi pričamo srpskim jezikom i da gajimo pravoslavnu vjeru- rekao je Linta. On je poručio da ono nabolje iz srpske tradicije treba da se potrudimo da prenesemo na potomke.

– Ne smijemo da zaboravimo svoje porijeklo i da se međusobno pomažemo, poštujemo i uvažamo i budemo zajedno jer je to jedini način da našoj djeci donesemo bolju budućnost- poručio je Linta.

 

KLJAJIĆEVO ODANO PARTIZANSKOJ TRADICIJI


Kljajićevo je mjesto koje pripada gradu Somboru, a u koje su se nakon 1945. godine doselilo hiljadu kolonističkih porodica sa prostora Kordune, Like, Gorskog Kotara i Žumberka. Mjesto je dobilo naziv po narodnom heroju Filipu Kljajiću Kordunašu koji je stradao na Žumberku. Čini se da danas ne postoji nijedno mjesto u Srbiji koje je toliko gaji duh i tekovine NOB-a kao što je to slučaj sa Kljajićevom. Razlog možda leži u činjenici da je od 5.400 kolonista doseljenih u Kljajićeno bilo čak 176 nosilaca partizanskih spomenica. U mjestu u kome se i danas ljudi okupljaju povod Dana Borca i dana Ustanka u Srbiji nije teško zaključiti koliko je mještanima teško pala promjena naziva centralne ulice Maršala Tita u Kralja Petra. I dalje postoje ulice posvećene Oktobarskoj Revoluciji i Lenjinu.

RSK

Nema komentara

Napišite komentar