U mjestu Strojice, opština Šipovo, 19-21. jula održan je 11. Janjski višeboj

VUK VUČKOVIĆ U KOŠEVINI I ALEKSANDAR NOVAKOVIĆ U TRADICIONALNIM NARODNIM SPORTOVIMA „OSVOJILI“  JANJ


U organizaciji Zavičajnog udruženja Janjana iz Vojvodine, Kulturno-umjetničkog društvo „Janj“ iz Strojica i Opštine Šipovo, 11. put za redom, u ovom malom mjestu na 13 kilometru puta od Šipova prema Kupresu, održana je  dvodnevna sportsko-zabavna i etno-turistička manifestacija. Koševina je najprestižnija disciplina ovog skupa, dok ništa manje pažnje ne izazivaju i ostali sadržaji, a prije svih, takmičenje u tradicionalnim narodnim vještinama skoku u dalj, bacanju kamena sa ramena i nadvlačenju konopca. Drugog dana na programu su bile etno-discipline, od izbora najljepše janjske nošnje, izrade muških i ženskih rukotvorina, do probanja  najukusnijih jela i natpjevavanja izvornih grupa. Ove godine, kao i ranijih, Janjani iz raznih dijelova Republike Srpske i Srbije, došli su u svoj kraj, planski koristeći svoje odmore, da učestvuju ili budu posmatrači na višeboju, ali i da posjete svoje domove, rodbinu i prijatelje. Na višeboju su se našli i čelni ljudi opštine Šipovo, ugledni privrednici, kao i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta.

Po ranije utvrđenom dogovoru, s Miodragom Lintom išla je i novinarska ekipa Srpskog kola, tako da se na licu mjesta mogla uvjeriti u svu ljepotu ovog kraja postradalog, ali u mnogome obnovljenog, nakon posljednjih ratnih događanja.

Centar Šipova

 

NA IZVORU PLIVE


Goste, po dolasku u Šipovo, sačekao je sekretar Zavičajnog udruženja Janjana u Vojvodini, agilni Cvijan Savković.  Neposredno po smještaju u motel Medeks u Šipovu,  krenu smo  u mjesto Pljeva, gdje izvire rijeka Pliva. Na nekoliko stotina metara od njenog izvora  nalazi se sređeno turističko naselje u kome, tokom cijele godine, redovno borave  ljubitelji ribolova iz cijele Evrope.

Nedaleko od izvora Plive

Od domaćina saznajemo da je rijeka dobila naziv po pljevi (ostacima nakon vršidbe i sjenokosa), kao i obližnje selo, ali je kasnije preimenovano u Plivu. Trebalo je, po Savkovićevim riječima, da ovdje bude i izgrađen pogon za proizvodnju lijekova, ali zbog niza drugih okonosti, premješeten je u Zagreb. Od svega toga, za ovaj grad je ostalo samo ime poznate farmaceutske fabrike-Pliva.

Turističko naselje u blizini izvora Plive

Kraj je poznat po šumskom bogastvu, ali i predivnim vodotocima, a možda najbolji primjer tome je da samo Šipovo leži na pet rijeka. Obilazeći predivne predjele, Savković nam priča o Soko-gradu, nekadašnjoj tvrđavi koja je među posljednjima pala pod Turke, ali i rijeci Sokočnici, koja se samo nekoliko kilometara od centra Šipova uliva u Plivu. Nedaleko odatle nalazi se i  Ada Sokočnica, okružena rijekom Plivom,  veoma atraktivno uređeno izletište, na samo tri kilometra od centra grada.

Savković i Linta na Adi Sokočnici

U duhu pravog turističkog vodiča, Savković nam priča i zanimljivu priču iz života legendarnog narodnog heroja Sime Šolaje, čija je ćerka Zora šezdesetih godina bila predsjednica ove opštine. Ona je naime ostavljena u zbjegu, jer se tako odlučila njena majka, kako bi spasila drugu kćerku. Međutim sudbina je htjela da ostavljena djevojčica preživi, a ona koju je majka odnijela na svojim grudima kasnije, uslijed teške bolesti, umre.

Ada Sokočnica

 

JANJSKA PITA KAO SIMBOL


Priča za pričom se niže, tako da bi samo ovaj tekst mogli posvetiti predivnom krajoliku i istorijskim temama, ali protokolarne obaveze nas vode do centra Šipova. U samom centru spomenik, čudne konstrukcije na prvi pogled. Šipovljani su ga posvetili janjskoj piti, jer, kako kažu, ona ih je othranila.

Spomenik posvećen piti

Ispred sređenog trga u centru grada i lijepo uređene zgrade Skupštine opštine goste iz Beograda dočekao je njen predsjednik Milan Plavšić, a nešto kasnije, razgovorima se priključio i načelnik opštine Milan Kovač, na čiji poziv je, uz onaj od Zavičajnog udruženja Janjana Vojvodine, Linta i došao na ovu manifestaciju.

Miodrag Linta i Milan Plavšić

Nakon kraćeg, ali sadržajnog razgovora, trebalo se uputiti u 13 kilometara udaljene Strojice, odnosno zaseok Rastik, prema terenima  za koševinu i višeboj. Put od centra Strojica do Rastika je makadamski, dosta izlokan, pa su se mnogi poznavaoci ovog kraja na borilište uputili pješke, baš kao i kosci koji su zajednički stigli na prelijepi proplanak na padinama Vitoroga. Tamo su ih čekale već uređene parcele, ali prije toga održane su tradicionalne sportske narodne vještine.

Posljednji pregledi kose pred početak takmičenja

Čast da otvore 11. Janjski višeboj pripao je skakačima u dalj. Izjednačena borba vođena je sve do posljednjeg skoka između Ratomira Baštića i Radovana Spreme. Odlučivali su milimetri. Na kraju je rezultat bio izjednačen, ali je zbog više dužih skokova prvo mjesto pripalo Baštiću.

Ratomir Baštić prvi u skoku u dalj

Veliki broj okupljenih posjetilaca čekao je drugu disciplinu bacanje kamena sa ramena. Znalo se da je pritajeni favorit Aleksandar Novaković iz Petrovca, ali njegovi se suparnici, što uostalom srpskom narodu nije svojstveno, nisu predali bez borbe. U koji kraj će otići nagrada, odlučivalo se na borilištu. Ipak Novaković je opravdao ulogu favorita i sa ubjedljivim bacanjem od 20,80 metara, za više od dva metra, nadmašio Crepulju iz Šipova i Kovačevića iz Nevesinja.

Neprkosnoven u svojoj disciplini Aleksandar Novaković

Kasnije za „Srpsko kolo“ Novaković je izjavio da se aktivno bavi atletikom, da je kao dječak  počeo je da baca kamen u rodnoj Krnjeuši i da ta ljubav ka bacačkim disciplinama potiče iz njegove porodice. Takođe nam je rekao da će kad god bude u prilici ići na ova okupljanja i time poštovati tradiciju svojih predaka.

“Sokolovi” u punom zamahu

Prije nego što je i započela najzanimljivija borba u tradicionalnim narodnim vještinama, vidjelo se da će o prvom mjestu odlučivati sokolovi iz Nevesinja i vitezovi iz Banja Luke.

“Vitezovi” do granica izdržljivosti

Očito dvije najspremnije i fizički najjače ekipe odmjerile su megdan u finalnoj borbi. Bolji, reklo bi se i fizički teži, „Krajiški vitezovi“ iz Banja Luke popeli su se na prvu poziciju pobjedničkog postolja.

Veliko interesovanje publike za ovu disciplinu

Koliko su Banjalučani bili spremni  govori i činjenica da je njihova druga ekipa osvojila treće mjesto.

 

KOŠEVINA IZAZVALA NAJVEĆE INTERESOVANJE


U pauzi između takmičarskih disciplina i koševine protojerej-stavrofor Čedomir Arambašić, paroh strojički, pozdravio je sve okupljene što su došli da uveličaju ovu manifestaciju,  a svim takmičarima je poželio uspjeh.

Protojerej-stavrofor Čedomir Arambašić

„Neka ovaj 11. Višeboj prođe u divnom raspoloženju i neka ste svi živi i zdravi na mnogaja ljeta“, poželio je učesnicima i posjetiocima prota Čedomir, koji je kasnije za „ Srpsko kolo“ malo opširnije pričao o značaju ovog skupa.

U međuvremenu su izvučeni brojevi parcela i koševina, kako je ovdje zovu, mogla je da počne. Neki su dobili pogodnije, drugi teže parcele, ali na ovakvim takmičenjima, kako nam je rekao poznanik sa Rajca i tamošnji sudija Dragan Jovičić, stručni žiri, osim brzine, vrednuje i kvalitet koševine, kao i još neke druge tehničke stvari.

Publika je s nestrpljenjem čekala početak takmičenja, a svako od kosaca imao je svoje navijače. Trava je letjela na sve strane, a opet se ispostavilo da onaj koji ima najbolje vrijeme ne osvoji i prvo mjesto. Ono kao da je ove godine rezervisano za mladog Vuka Vučkovića iz Preljine kod Čačka, osvajača zlatne kose na “Kosidbi na Rajcu” 14. jula.

Vuk Vučković, pobjednički otkos

Zanimljivo da je i ovdje drugo mjesto osvojio, kao i na Rajcu, Mario Prljević, dok je treći bio Miloš Trkulja iz Petrovca. Svi oni dobili su novčane nagrade, medalje i pehare koje im je uručio Miodrag Linta, predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije.

Najboljim koscima priznanje i pehare je predao Miodrag Linta narodni poslanik u Skupštini Srbije

Koševina se nije završila takmičenjem seniora. Na parcele su izašli najmlađi i najstariji kosci. Navijanja je bilo i ovdje, a izuzetno je bilo lijepo gledati dječake u narodnim nošnjama sa kosama u rukama kako zamahuju i ruše travu. Mada su ovdje svi učesnici bili pobjednici ipak se nešto više od ostalih izdvojio Mladen Plavšić iz sela Pribeljci.

Najmlađi na megdanu

Ništa manje nije bilo interesantno gledati i veterane. Neki  davno zašli u devedesete godine, ali otkosi su im bili ujednačeni, trava ravnomjerno pokošena. Jedan od najstarijih Cvijan Milovac ima 84 godine iz sela Lipovače kod Strojica, dobrom košnjom osvojio je treće mjesto. Ovdje je trijumfovao Pero Plavšić iz Strojice.

Ovom discilinom završen je prvi dan, a onda su kosači i takmičari u drugim disciplinama, nakon dodjele priznanja i proglašenja pobjednika, otišli na kosački ručak. Na trpezi se našlo svega: od ručno razvlačenih pita, do svinjskog i jagnjećeg pečenja. Nije izostala ni dobra rakija, a svako ko je želio mogao je da popije pivo ili sok.

Kosački ručak

Polagano su posjetioci i takmičari počeli da se razilaze, da bi se kasnije većina njih ponovo sastala pod šatrama da se uz čašicu pića i razgovora još jednom podsjete na današnja događanja.

Naša ekipa uputila se u motel „Medeks“ gdje ih je ugostio pravi  domaćin  Stevan Medić.

 

Stevan Medić i ekipa Rajac-Srbija

Tu se nastavila priča o kosidbi, a dobre sagovornike, osim domaćina i njegovog sina Vladimira, imali smo i u  najboljem koscu Vuku Vučkoviću, Vladimiru Ivanoviću, već pomenutim Draganu Jovičiću, i kosibaši sa ovogodišnjeg Rajca, Dragi Ivaniću i drugim članovima ekipe Srbija – Rajac. Posebnu priču o Stevanu Mediću, potomku porodice koja se posljednja izdvojila iz porodične zadruge u bivšoj Jugoslaviji, objavićemo u nekom od narednih tekstova.

 

LINTA: DA SE NE ZABORAVI RODNI KRAJ


Drugi dan 11. Janjskog višeboja imao je na programu etno discipline.  Birani su najljepša muška i ženska rukotvorina i najljepše obučena djevojčica u janjskoj narodnoj nošnji.  Pobjednici su bili Milenko Milovac – Lipovača i Popović Desa –Jasik, dok je nagrada za najbolju dječiju nošnju pripala djevojčici Milovac Biljani iz Lipovače. Program je nastavljen natpjevavanjem najboljih izvornih pjevačkih grupa gdje je prvo mjesto osvojila grupa „Vitorog“ iz Novog Sada ispred Janjskih sokolova i grupe „Janj“.

Natpjevavanje

Čast da svečano zatvori takmičarski dio ove manifestacije pripala je narodnom poslaniku Skupštine Srbije Miodragu Linti. Obraćajući se velikom broju prisutnih Janjana, Linta je, između ostalog, istakao da jedan od najvažnijih ciljeva Srbije i Srpske treba da bude jačanje nacionalnog, duhovnog i kulturnog jedinstva srpskog naroda bez obzira na postojeće granice.

„To, između ostalog, znači da čuvamo srpski jezik i ćirilicu, da se okupljamo oko Srpske pravoslavne crkve, da njegujemo kulturu sjećanja na naše stradale sunarodnike u 20 vijeku. Isto tako, važno je da se međusobno pomažemo, da jedni drugima opraštamo eventualno učinjene greške, jer samo slogom i zajedničkim radom, jedinstvom našeg naroda, gdje god on bio, možemo naprijed“, istakao je Linta i poslao poruku Janjanima koji iz raznoraznih razloga ne žive u svom zavičaju.

„Svi Janjani nikada ne treba da zaborave svoj rodni kraj i bar jednom godišnje treba da dođu u svoje selo. Treba da pomognu oko obnove crkve, uređenja groblja, dotjeraju u red kuće i okućnice i da tradiciju ovog kraja prenose na svoju djecu i svoju unučad jer to predstavlja sigurnost da nikada nećemo nestati sa ovih prostora“, zaključio je Linta još jednom pozdravljajući sve prisutne Janjane i njihove prijatelje i goste koji su došli na ovu manifestaciju.

U selu Pribeljci, zaseok Kutanja, kod porodice Savković

Boraveći drugog dana u Janjskoj oblasti, naša ekipa, prateći narodnog poslanika Miodraga Lintu, posjetila je u nedjelju prijepodne i prisustvovala liturgiji i proslavi Svetog Velikomučenika Prokopija u janjskom selu Babići. Takođe je obišla i selo Pribeljce, zatim turistički biser Republike Srpske Janjske otoke i manastir Glogovac duhovni ponos Janja.

O svim ovim događajima pisaćemo u narednim tekstovima Srpskog kola, a naša ekipa se zahvaljuje svim Janjanima na izuzetnoj srdačnosti i prisnom kontaktu tokom čitavog boravka u ovom kraju. Mada nije običaj posebno bismo se zahvalili Cvijanu Savkoviću, sekretaru Udruženja Janjana iz Vojvodine, koji nam je svaki trenutak bio pri ruci, vodeći nas do svetkovina i prirodnih ljepota ovog kraja, što nam je u mnogome pomoglo da sjajne utiske stečene ovdje podijelimo i sa svojim čitaocima.

Tekst i fotografije: Željko ĐEKIĆ

This is box title

REZULTATI 11. JANJSKOG VIŠEBOJA  2019. 

Koševina-seniori

  1. Vuk Vučković – Čačak
  2. Mario Prljević – Tomislavgrad
  3. Miloš Trkulja – Petrovac

Koševina-veterani

  1. Pero Plavšić – Strojice
  2. Savko Malinović – Podobzir
  3. Cvijan Milovac – Lipovača

Koševina-pioniri

  1. Plavšić Mladen -Pribeljci
  2.  Maksimović Siniša – Strojice
  3.  Džakić Boško – Strojice

Nadvlačenje konopca

  1. Krajiški vitezvovi I ekipa-Banja Luka
  2. Srpski soko –Nevesinje
  3. Krajiški vitezovi II ekipa – Banja Luka

Skok u dalj iz mjesta

  1. Ratomir Baštić 3,18 m – Banjaluka
  2. Radovan Spremo 3,17 m – Jajce
  3. Aleksandar Novaković 2,89 m – Petrovavac

Bacanje kamena s ramena

  1. Aleksandar Novaković 20,80 m – Petrovac
  2. Milorad Crepulja 18,40 – Šipovo
  3. Boško Kovačević 17,70 – Nevesinje

Takmičenje u šahu

  1. Maksimović Bojan – Šipovo
  2. Maksimović Maša – Šipovo
  3. Bazina Dražen – Jajce

 

ETNO DISCIPLINE

 Najljepše obučena djevojčica u  janjsku narodnu nošnju

  1. Milovac Biljana -Lipovača
  2. Maksimović Sara – Strojice
  3. Todorić Dajana -Todorići

Najljepše obučeno dijete do 7 godina   u janjsku nošnju  

Maksimović Ivana, Đukić Rade, Milovac Marija, Milovac Nemanja, Jovišević Andrej

Najljepša ženska   rukotvorina        

  1. Popović Desa -Jasik   
  2. Rakita Rosa – Strojice
  3. Šarić Bogdana  -Strojice
  4. Milovac Mara -Lipovača                                                                     

Najljepša muška  rukotvorina            

  1. Milenko Milovac – Lipovača
  2. Marinko Savković – Vodica
  3. Dalibor Todorić – Todorići
  4. Dragan Kalkan –Pljeva

Natpjevavanje

  1. Vitorog –Novi Sad
  2. Janjski Sokolovi
  3. Izvorna grupa „Janj“
  4. Izvorna grupa „Mrkonjić Grad“

 

This is box title

ZABRINJAVAJUĆI DEMOGRAFSKI PODACI


Janj je geografska, istorijska i kulturna oblast južno od Šipova prema Kupresu. Na ovom području ima više od 20 naseljenih mjesta: Babići, Babin Do, Brdo, Vagan, Vodica, Gorica, Grbavica, Greda, Đukići, Kneževići, Kičelovo brdo, Lipovača, Ljuša, Močioci, Natpolje, Podobzir, Popuže, Pribeljci, Strojice, Todorići i Čuklić, smještenih u i oko kanjona rijeke Janj.

Pred Drugi svjetski rat je živjelo oko 14.000 stanovnika, a nakon njega preko 9.000 stanovnika u oko 1.370 domaćinstava. Kolonizacija, ekonomske migracije i posljednja ratna dešavanja su „opustila“ Janj i sada ovdje gotovo da nema ni hiljadu ljudi.

 

This is box title

ČEDOMIR ARAMBAŠIĆ, PAROH STROJIČKI: BILO BI LIJEPO DA JANJ ŽIVI ČITAVU GODINU KAO OVIH PAR DANA


Neposredno po okončanju obraćanja prisutnima na 11. Janjskom višeboju zamolili smo Čedomira Arambašića, paroha strojičkog,  da nam kaže nešto više šta znači ova manifestacija za Janj.

„Za čitav ovaj kraj koji je raseljen Višeboj ima višestruki značaj. Ovih par dana Janj prosto oživi, jer u našoj parohiji trenutno živi svega 600 duša. U cijelom Janju nema ih više od hiljadu, što je danas jako malo u odnosu na ne tako daleka vremena kad ih je pred Drugi svjetski rat bilo preko 14 hiljada.  Ovdje možemo vidjeti  narodne nošnje ručne izrade, drugih predmeta koji su u upotrebi, naročito je atraktivna  kosidba i druge sportske discipline. Najvažnije je taj susret ljudi da se vide, pozdrave, zapjevaju, steknu nova poznanstva i prijateljstva.  Pojedini takmičari imaju motiv da pobjeđuju i to je normalno, ali sigurno je da su svi pobjednici.

Prota Arambašić je ponosan na ovaj kraj, na istaknute Janjane, ali ima i konkretne prijedloge kako bi on tokom čitave godine bio puniji.

„Ožive emocije tokom Višeboja onih koji su odavde porijeklom, a mnogi koji dolaze prvi put zavole ovaj kraj pa to ponavljaju godinama. Ova oblast je etnički čista i u svakom pogledu je uvek zanimljiva. Treba naglasiti da je pored prirodnih ljepota, tu  i duhovnost kojom se ovaj kraj diči. Svojim crkvama, manastirima, sveštenim licima poniklim iz ovog kraja. Mi danas imamo dva episkopa, kanadski Mitrofan Kodić i mileševski  Atanasije Rakita, mnogo monaha, monahinja, sveštenstva. Poznat je ovaj kraj po pobožnosti, vjerujućem narodu, a poznat je i  po uspjesima mnogih sportista. Košarkaši Darko Miličić i Miroslav Raduljica su iz ovog kraja porijeklom, vaterpolista Nikola Rađen, fudbaler Marko Poletanović i mnogi drugi. Janj je bio mnogoljudan kraj, bilo je 70-ih godina 1200 đaka, sada imamo samo 60.  Taj Janj je naselio  Vojvodinu, Beograd. Opšti  trend je da svuda manja mjesta, kao na primjer Šipovo, Mrkonjić, stagniraju u korist većih centara, Banja Luke, pa i Novog Sada i Beograda i ne može se nešto bitnije uticati na to. Bilo bi dobro da ovi ljudi koji su stekli imetak i ugled u svijetu ulažu u svaj kraj. Da se otvaraju pogoni, da prosto zahvaljujući prirodnim potencijalima Janj živi tokom cijele godine, a ne samo ovih nekoliko dana“, priča za „Srpsko kolo“ protojerej-stavrofor Čedomir Arambašić.

This is box title

MILAN KOVAČ, NAČELNIK OPŠTINE ŠIPOVO: POTREBNE TJEŠNJE EKONOMSKE VEZE SA SRBIJOM


U kraćem razgovoru čelnici Šipova upoznali su Lintu sa trenutnom ekonomskom i političkom situacijom u ovom dijelu Republike Srpske. Istakli su da se trenutno radi na elaboratu tri ekonomske zone kako bi potencijalnim ulagačima omogućili zemljište i ostale neophodne priključke za eventualnu izgradnju budućih pogona.

Istakli su da pored svih ekonomskih poteškoća opština Šipovo ima relativno veliki broj zaposlenih, ali da i ovdje, kao i u čitavom regionu postoji problem sa odlaskom radne snage u zapadne zemlje. Domaćini su poručili da treba da se uspostavi bliža saradnja sa maticom, a kao primjer istakli su dolazak određenih investitora iz Mladenovca sa kojima se vode razgovori o ponovnom pokretanju proizvodnje gipsa, vrlo traženog materijala na svjetskom tržištu. Tradicionalno ovdje dobro radi šumska industrija, s tim da se sve više vodi računa i o preradi drveta i izradi namještaja, a da je takođe ovaj kraj bogat sa rudama. Linta je rekao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da pospješi privrednu saradnju Šipova sa maticom i da mu je drago što je čuo toliko optimističnih podataka.

 

This is box title

JANJSKE OTOKE PRIRODNI DRAGULJ


Rijeka Janj izvire između Babića i Strojica, 13 kilometara južno od Šipova na nadmorskoj visini od 612 metara u dubokom kanjonu čije su strme litice visoke do 200 metara. Rijeka teče na sjever prema Šipovu.

Na devet kilometara od Šipova nalaze se Janjske otoke, dolina duga oko jedan kilometar, gdje se Janj razliva u mnogobrojne potočiće koji se nakon nekoliko kilometara spajaju. Janjske otoke su popularno turističko izletište. Kanjon rijeke Janj je zaštićeni prirodni rezervat Republike Srpske. Obilazeći Janjske otoke u pratnji Zorice Piljić i sami smo se uvjerili u to. Teško je riječima opisati svaki vodopad, vodenicu, buk… To jednostavno treba doživjeti.

Zajednička fotografija ispred etno restorana

Zorica nam kaže da je rijeka Janj izuzetno bogata pastrmkom i lipljenom, te je zbog toga veoma atraktivna ribolovna mušičarska voda. Meka za ribolovce, ali i za svakog ljubitelja prirode.

 

This is box title

SPONZORI 11. JANJSKOG VIŠEBOJA


Kompanija „Vitorog “-Novi Sad, Stanko Jovetić – Novi Sad, Porodica Miličić – Novi Sad, Motel „Omorika“ – Kać, Vladimir  Medić – Novi Sad, „DUNIS“ Bjelobrk –Futog, Opština Šipovo, DOO „Zoka trejd“ – Vagan, Kamenorezac  „Trkulja“ Šipovo, DOO „Radomeks“- Babići, DOO „Kum kompani“-Grbavica, DOO „M Željo“- Šipovo, DOO „Malinović kompani“ – Vagan, „Braća Jovišević“-Šipovo, Goran Savković – Rakovac, „ADA Kompjuters“-Novi Sad, Porodica Poletanović – Novi Sad, „Bulevar kop“ – Novi Sad, „Top trejd“ Topić – Novi Sad, Vulkanizer „Sava“ – Kula,„Gafro Komerc“Gavranić  – Brčko, „Mesomarket  Tešić“ – Grocka, „Restoran kod Duće“ – Veternik, Krečana „Šumar“ –Veternik, DOO „Palmida“-Šipovo, DOO  “Ideal promet“-Šipovo, Auto škola „San“-Šipovo, Adriatik osiguranje“-Šipovo, DOO „Ivić“- Šipovo, DOO  „Dendro feniks“-Šipovo, Mesara „Žiža“- Šipovo i DOO „Mileks“- Šipovo.

 

Nema komentara

Napišite komentar