4. Festival folklora

U Novom Sadu održan 4. Festival folklora Srba iz Krajine, Republike Srpske i Federacije BiH

Ponosni na svoj rod i porijeklo


Na sceni Jovan Đorđević Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu 18. novembra 2018. godine održan je 4. Festival folklora Srba iz Krajine, Republike Srpske i Federacije BiH. Članovi kulturno-umjetničkih društava predstavili su mnogobrojnoj publici igre, običaje i govor Like, Korduna, Slavonije, Istočne Hercegovine, Šumadije i drugih krajeva i na taj način su, zajedno sa organizatorima festivala, dali značajan doprinos očuvanju naše kulturne baštine. Tradicija i običaji su korijen jednog naroda, tako da i ovaj Festival ima veoma važan zadatak, da pomogne u očuvanju identiteta Srba iz Krajine, Republike Srpske i Federacije BiH.  Ne može se čuvati lični identitet ako se ne čuva sjećanje na kulturu i tradiciju koja se vjekovima gradila.

Četvrti festival folklora svečano je započeo intoniranjem himne Bože pravde u izvođenju hora OŠ Miloš Crnjanski a pod dirigentskom palicom Tine Benić.

 

Organizatori festivala Savez Srba iz regiona i Zavičajno udruženje Sava Mrkalj


U ime organizatora i domaćina festivala publici su se na samom početku obratili predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i predsjednica Zavičajnog udruženja Sava Mrkalj Zorica Vlajinić.



Miodrag Linta je istakao da Festival folklora Srba iz Krajine, Republike Srpske i Federacije BiH ima dva cilja. Prvi je da afirmiše i promoviše kulturu Srba koji su porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije. Drugi cilj je da damo svoj mali, skromni doprinos jačanju i širenju kulturnog i duhovnog jedinstva srpskog naroda, bez obzira na sadašnje postojeće državne granice. U osam država regiona živi skoro dva miliona Srba. To je pet država koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije – Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora i Makedonija i pored njih Mađarska, Rumunija i Albanija. Od tih osam država, možemo reći da je položaj Srba jedino zadovoljavajući i dobar u Mađarskoj i Rumuniji. U ostalih šest država položaj Srba je veoma težak. Najteži je u Hrvatskoj i Federaciji BiH, odakle je protjerano preko milion Srba. Veoma je težak položaj u Crnoj Gori i Sloveniji gdje su Srbi najveća etnička grupacija i gdje i dalje nemaju status nacionalne manjine. U Makedoniji postoje brojni problemi oko informisanja i učenja srpskog jezika, dok se u Albaniji prema Srbima sprovodila sistemska diskriminacija kroz čitav 20. vijek.

Linta je naglasio da bi bilo jako dobro za Srbe iz regiona da u Srbiji postoji državna institucija koja bi se na jedan sistematski način i svakodnevno bavila rješavanjem brojnih problema Srba u regionu. Na kraju svog obraćanja pozvao je prisutne da pozdrave aplauzom Republiku Srpsku sa željom da Drina nikada više ne bude granica razdvajanja, nego spajanja.

Publici se potom obratila Zorica Vlajinić, predsjednica Zavičajnog udruženja Sava Mrkalj iz Novog Sada. Udruženja koje čuva uspomenu na Savu Mrkalja, jezičkog reformatora prije Vukove jezičke reforme.

– Moram da izrazim svoje zadovoljstvo što ćemo svi zajedno podijeliti trenutke uživanja u njegovanju kulture i tradicije Srba iz svih krajeva. Želim da naglasim poruku našeg Save Mrkalja: „Nek se čuju pesme i timpani, nek se vode igre i divani“.

 

Novi Sad – grad početka


U ime gradonačelnika Miloša Vučevića, obratio se gospodin Zdravko Jelušić, predsjednik Skupštine Grada Novog Sada.

– Bio je ovo grad početka za one koji su to željeli, ali i za one koji su bježeći od zla zastali i ostali ovdje. Želim da im zahvalim što su baš Novom Sadu dali novu energiju, donoseći u ovaj grad kulturno nasljeđe koje ćemo imati prilike večeras da vidimo, istakao je Zdravko Jelušić.

 

Dužni smo da čuvamo kulturno nasljeđe


Prisutnima se obratila i Dragana Milošević, pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose sa vjerskim zajednicama, izaslanik predsjednika Pokrajinske Vlade Igora Mirovića.

– Ovaj Festival, 4. po redu, prerastao je u tradicionalno okupljanje Srba iz regiona. To je razlog zbog kojeg želim da uputim zahvalnost, prije svega organizatorima festivala, svim učesnicima, predstavnicima kulturno-umjetničkih društava, jer bez vas ovog festivala ne bi ni bilo. Vi ste dokaz postojanja našeg kulturnog nasljeđa, naše tradicije, svih onih vrijednosti koje smo dužni da njegujemo i da čuvamo – rekla je Dragana Milošević i naglasila da nismo dužni da čuvamo tradiciju samo zbog naših predaka koji su nam to ostavili u nasljeđe, ni zbog nas samih, nego zbog naše djece.

 

Pozdrav bratskog naroda sa druge strane Drine


Izaslanik Predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, dr Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske, obratio se prisutnima prije svega pozdravima bratskog naroda sa druge strane Drine.

– Želja naša jeste da jednog dana sav ovaj prostor bude jedinstven i da tada više ne govorimo o Srbima iz regiona, nego o Srbima u jednoj državi. Nadamo se da će se to jednog dana i desiti.

 

Jedni za druge, jedni uz druge


Festival je svojim prisustvom uveličao i Marko Đurić, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.

– Večerašnja manifestacija značajna je za Srbe na svim prostorima i država Srbija, kao matica cijelog srpskog naroda, vodi računa o Srbima svima i svuda. Što Srbija bude snažnija to će lakše biti Srbima u cijelom regionu. Iako su generacije naših predaka živjele u teškom vremenu i nisu imale pravo ni da se nadaju da će jednog dana dosanjati oslobođenje i ujedinjenje, nisu izgubile volju i odlučnost da se bore da očuvaju svoj jezik, kulturu i tradiciju. Tako ćemo i mi danas, u ovom teškom vremenu. I svi oni koji misle da će nas pokolebati protjerujući naš jezik, pismo, pjesnike i pisce iz školskih udžbenika, našu kulturu i sve ono što čini naš identitet, zapravo ne poznaju ono što je suština naše kulture i identiteta, samo će nas natjerati da još više radimo jedni za druge, jedni uz druge – rekao je Marko Đurić i od srca zahvalio organizatorima na prilici da nešto naučimo, lijepo čujemo i obećao da nikada neće odustati od borbe za Kosovo i Metohiju.



Nakon obraćanja zvaničnika uslijedio je glavni dio manifestacije, nastupi kulturno-umjetničkih društava. Na samom početku publici se predstavio KUD Taban iz Budimpešte Đurđevdanskim urankom. Zatim je uslijedilo Samo veselo neka čuje sve selo, igre iz Slavonije, u izvođenju GKUD-a Kosta Abrašević iz Bačke Palanke. Igre iz Istočne Hercegovine predstavio je ANI Jovan Dučić iz Trebinja a potom se SKUD Đurđevak iz Kljajićeva predstavio Spletom igara sa Korduna. Udruženje Veliko kolo iz Veternika prikazalo je Splet pesama i igara iz Pčinje  a KUD Ćirilo i Metodije iz Busija Običaje Bukovice. Gosti iz Rumenke, KUD Sloboda, dirnuli su publiku izvedbom Kosovske balade, dok je KUD Marko Orešković iz Bačkog Gračaca izveo Običajne igre iz Like. ANI Jovan Dučić iz Trebinja, u svom drugom nastupu, prikazao je Splet igara iz Šumadije, dok je KUD Taban iz Budimpešte ispraćen ovacijama prikazavši pri samom kraju kako izgleda Đurđevdan u Pasjanu.

Dobrivoje Pavlica je za sam kraj publici podario svoje izvođenje pjesme Zarasle su staze moje.

Voditelj programa, Milivoje Beštić, zahvalio je Gradu Novom Sadu – Gradskoj upravi za kulturu, Komesarijatu za izbjeglice i migracije Republike Srbije i Srpskom narodnom pozorištu na saradnji i pomoći u realizaciji Festivala, kao i svim članovima kulturno-umjetničkih društava i publici.

 

„Svaka stopa zemlje tamo je meni znana,
mirisi što se dižu sa šuma i sa njiva.
Znam kakvo je nebo u koje doba dana,
kakvo veselje tamo i kakva žalost biva…“

Desanka Maksimović
(Sećanje na zavičaj)

Dragana Bokun

Nema komentara

Napišite komentar