U organizaciji Udruženja poginulih i nestalih „Suza“, u crkvi Svetog Marka u Beogradu, služen parastos žrtvama Oluje

PROTJERANI MOLILI ZA STRADALE


„Tokom operacije „Oluja“, ubijeno je više od 2 500 uglavnom civila, a oko 250 000 stanovnika je protjerano sa svojih ognjišta. Prema evidenciji udruženja „Suza“, još 899 osoba se vodi kao nestalo. Spaljeno je preko 20 000 srpskih kuća, dok je većina ostalih opljačkano i devastirano. Iako je tadašnji vrh hrvatske vojske bio optužen za zločine u „Oluji“ pred sudom u Hagu, oslobođen je svih optužbi“, rekla je, po završetku pomena, neposredno prije polaganja vijenaca ispred spomenika srpskim žrtvama stradalim u ratovima od 1991-1999. godine, na prostoru bivše Jugoslavije, Dragana Đukić, predsjednica Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“, organizatora ovog pomena.

 

DAN SJEĆANJA I TUGOVANJA


Đukićeva je podsjetila da su četvrtog avgusta, u četiri ujutru, američke vazduhoplovne snage bombardovale dva radara snaga krajiških Srba, samo nekoliko sati prije početka operacije „Oluja“.

„Bio je to početak kraja za Srbe na području Hrvatske koje se vijekovima unazad zvalo Krajina. U samoj operaciji je učestvovalo više od 138 500 hrvatskih vojnika. Iako su zvanično poricale umješanost u „Oluju“, američke snage su je aktivno podržavale, njihova oprema je korišćena za ometanjnje srpskih komunikacija tako da je komandni sektor bio potpuno odsječen. Već narednog dana, oko podneva, objavljena je vijest: „Hrvatske jedinice ušle su Knin. Na kninsku tvrđavu postavljena je hrvatska zastava“, podsjetila je, na te dane najvećeg pogroma u Evropi poslije Drugog svjetskog rata Dragana Đukić, navodeći da je od 2015. godine odlukom državnog vrha Republike Srbije, 5. avgust proglašen Danom sjećanja. Više od dvije decenije na ovaj dan služe se parastosi u pravoslavnim hramovima u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Hrvatskoj, pale se svijeće i polažu vijenci i cvijeće na spomenike podignute žrtvama u čast.

 

PROTJERIVALJE NAJVEĆA OSUDA


Najveći broj Krajišnika i ove godine se okupio na pomenu u Crkvi Svetog Marka u Beogradu.

Neposredno po završetku pomena prisutnima se obratio protođakon prof. dr Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, Dragan Ašković rekavši da je od davnina najveća osuda za nekog čovjeka bila kad ga neko protjera sa svoje postojbine.

„Bio sam svjedok, slučajno putujući autobusom Pirot-Niš-Beograd, tih dana nakon Oluje, jedne tužne kolone traktorskih prikolica koja je sezala od Beograda do Niša. Kolone duge 225 kilometara, a na tim traktorima mogli ste da vidite svašta. Od iznemoglih staraca, do djece koja su se igrala nekim igračkama, ni sama ne znajući šta im se dešava. Vjerovatno su kasnije to shvatili i možda danas imaju traume od toga“, podsjetio se ličnog iskustva na te nepregledne kolone protjeranih, profesor Ašković, dodajući da je zapad učinio mnogo da se ta djeca nađu tu gdje su se našla i da se sav naš narod iz Republike Srpske Krajine nađe, tu gdje se našao.

„Ta agresija na naš narod nije ni danas prestala. To se radi perfidnim metodama, a nama preostaje da vjerujemo, jer vjera je taj element koji konstituiše našu državu i koji je sačuvao Srbiju od vremena krstaških ratova, preko turskog zuluma, dva svjetska rata i svega onoga što nam se dešavalo krajem proteklog vijeka. Ako izgubimo vjeru, izgubili smo sve. Vjera je izbor smisla života i vjerujem, čvrsto vjerujem, da ćemo opstati, bez obzira i na oluju i mnoge druge nedaće koje su nam se dešavale u daljoj i bliskoj prošlosti i da ćemo sve to nadživjeti i prevazići uz vjeru i našu crkvu“, istakao je dr Ašković, naglašavajući da je to vjera Svetog Save, zahvaljujući kojoj opstajemo.

„Ako govorimo danas o onima koji su prognani iz Republike Srpske Krajine 1995. godine, onima koji su stradali i ako upotrebimo bilo koju cifru i kažemo koliko je bilo tih prognanika i stradalnika, ogrešićemo se o njih. Ne radi se o cifri, radi se o veličini zločina koji je učinjen. Blagosloveni su oni koji su protjerani, ali šta ćemo za one koji su tamo ostali, koji su ubijeni. Danas molimo za njih. A ko se danas sjeća njih? Oni koji si protjerani, jer su oni ostali ta jedina jedina spona“, zaključio je prof. dr Ašković.

Pomenu su prisustvovali predstavnici zavičajnih udruženja, Krajiške omladine, komesar za izbjeglice i migracije Srbije Vladimir Cucić, više narodnih poslanika, kao i predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijapsoru i Srbe u regionu Miodrag Linta.

Tekst i fotografije: Željko ĆEKIĆ

 

Linta je izjavio novinarima, uoči pomena, da nijedan častan Hrvat ne bi smio iz moralnih razloga da hrvatsku zločinačku akciju „Oluja“ smatra najvećom hrvatskom pobjedom, jer je to najveća hrvatska sramota.

On je dodao da kod svakog normalnog čovjeka stvara osjećaj gnušanja to što hrvatski narod u velikoj većini slavi zločinačku akciju „Oluja“, protjerivanje 250.000 i ubistvo više od 2.000 ljudi.

– Hrvatska vojna akcija „Oluja“, ali i sve druge vojne akcije te države na području današnje Hrvatske i BiH su po svom karakteru bile zločinačke, jer je cilj bio ubijanje i protjerivanje Srba sa njihovih vjekovnih područja, kao i masovno i sistematsko uništavanje srpske imovine – rekao je Linta.

Navodeći da je strateški cilj režima Franje Tuđmana, koji je izvršio agresiju na Jugoslaviju i srpski narod u Hrvatskoj, bio stvaranje entički čiste Hrvatske, Linta je istakao da se moraju stalno demantovati laži i besmislice hrvatskih zvaničnika da su Srbija i krajiški Srbi izvršili agresiju na Hrvatsku.

Linta je rekao da je važno da konačno srpsko tužilaštvo za ratne zločine još aktivnije i snažnije priprema predmete i pokreće istrage i optužnice koje se tiču brojnih zločina nad srpskim narodom na području današnje Hrvatske, ali i Republike Srpske, Federacije BiH.

– Zaista je neprihvatljivo da 23 godine od završetka rata na području Hrvatske i BiH bukvalno nema procesuiranih zločina protiv srpskog naroda – istakao je Linta.

On je podsjetio da hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlikuje ratne zločince Antu Gotovinu i Mladena Markača, dok da Haški tribunal ništa skoro nije učinio na procesuiranju zločina protiv Srba u bivšoj Jugoslaviji.

 

Nema komentara

Napišite komentar