U ZAGRLJAJU DVA ZAVIČAJA: Hercegovci u Zrenjaninu ugostili predsjednika Dodika

Dvanaesti skup Hercegovaca u Banatu i ove godine je počeo svečanom akademijom slikovitog naziva U zagrljaju dva zavičaja, koja je 30. marta 2018. godine upriličena u najstarijem pozorištu u Srbiji Toša Jovanović, a koja će ostati upamćena i po učešću predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

 

BJELOGRLIĆ: SLOBODA SE OSVAJA PODVIGOM!


Obraćajući se gostima, domaćin skupa i predsjednik Udruženja Hercegovaca u banatu Milan Bjelogrlić zahvalio se gradonačelniku Zrenjanina Čedomiru Janjiću i direktoru Predstavništva RS Mlađenu Cicoviću što su pomogli u želji da ovogodišnji zavičajni skup uveliča predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Bjelogrlić se na početku svog govora osvrnuo i na poruku pjesme Vostani Serbie, koju je na početku programa izveo Hor Sveti Serafim Sarovski.

– Veličajne poruke nas opominju da se nismo kao narod ponajbolje držali u prošlim vremenima. Dva su vijeka minula kako nas je upozoravao i sokolio Dositej Obradović rodom iz Čakova u Banatu. U ovom ravničarskom kraju na srpskom sjeveru, u Matici Srpskoj, promišljalo se za cijelo srpstvo, ne samo za neki mali region – rekao je Bjelogrlić i osvrnuo se na zemlju Hercegovu u kojoj su lekcije istorije upijane sa katedre gusala.

– Tu nikada nije gasnula iskra slobode. U srpskom identitetu sloboda je ona zavjetna riječ koja se nosi u dubini duše, jedini žižak i pouzdani kompas u maglama budućnosti. Sloboda je zajednička ideja, onaj kosovski zavjet da nema olakog spasenja ni za pojedinca niti za narod. Naravoučenije da se sloboda osvaja podvigom. Šta je nego podvig bilo proglašenje Republike Srpske na dan Svetog Stefana ’92?

Podvizima vojske Republike Srpske sačuvana je Republika Srpska tokom teških ratnih godina i brojnim žrtvama srpskih mladića koji su mogli biti ukras vaseljeni. Otuda Republika Srpska jeste i ostaje pravi dragulj – rekao je Bjelogrlić i napomenuo da politički vrh odolijeva pritiscima i ucjenama tzv. Međunarodne zajednice, zahvaljujući se predsjedniku Dodiku na riječima koje „podižu, uspravljaju, kuraže i hrabre”.

– Znamo da je i posavska magistrala i nova trasa auto-puta za Hercegovinu alhemija koja snove pretvara u javu. Snove o zajedničkom jedinstvenom srpskom prostoru, duhovnom i kulturnom, a bogme i državnom. Na mnogaja ljeta! – završio je svoj govor Milan Bjelogrlić.

 

JANJIĆ: ŽELIMO DA BUDEMO VEZA IZMEĐU BRAĆE


Prisutne je potom pozdravio i gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić.

– Važno je da još jednom pokažemo i dokažemo da su Srbija i Srpska zajedno, da su jedno, da se viđamo i okupljamo u svakoj prilici i da svima šaljemo jasne poruke našeg jedinstva i sloge. Grad Zrenjanin želi, hoće i može da bude dobra veza između našeg naroda sa obje strane Drine i zato imamo mnogo dobrih razloga. Naše veze su istorijske, tradicionalne, komšijske, rodbinske i bratske – rekao je Janjić i podsjetio da na pobratimstvo Zrenjanina sa Trebinjem, Laktašima i Bijeljinom.

– Saradnja gradova, opština i institucija potrebna je i poželjna, ali je još značajnija ona neposredna ljudska saradnja. Zato smo u prethodne dvije godine ugostili učesnike manifestacije Dani Srpske i Srbije, a prije nepuna dva mjeseca u saradnji sa našom crkvom i Eparhijom banatskom bili smo uspješni domaćini i Dana Srpske u Banatu. Činićemo to ubuduće jer takvi susreti su prilika i za razgovore i za dogovore. Slijedimo u tom smjeru i sve odluke na nivou država i ovom prilikom možemo samo da pozdravimo napore koje čine najviši državni predstavnici za unapređenje saradnje između Srbije i Republike Srpske – rekao je Janjić i napomenuo da je Zrenjaninu ukazana velika čast što je u kratkom periodu ugostio premijerku i predsjednika Srbije, a evo sada i predsjednika Republike Srpske.

– Veoma smo ponosni što smo prošle godine uspjeli zajedno sa našim investitorima da otvorimo više od 3.000 radnih mjesta. Predsjednik Republike Srbije obećao je brzo pokretanje izgradnje brzog puta Beograd–Zrenjanin, Zrenjanin–Novi Sad, čija važnost ne mora da se objašnjava – rekao je Janjić i poželio svima da se u Zrenjaninu osjećaju kao kod kuće.

 

DODIK: DOSTOJNO ČUVAJMO NAŠE PISMO, VJERU I JEZIK


Burno pozdravljen za govornicu je izašao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je naveo da Srbi na ovim prostorima nikad nisu osvajali slobodu samo za sebe, nego i za druge narode.

– Srbi su žrtve jedne ozbiljne političke zablude koja je stvorila dvije Jugoslavije, a Srbe na tom prostoru dovela u poziciju da se krajem prošlog vijeka bore za svoj identitet, za svoje države i za svoju slobodu. Nikada nije bilo slobode za Srbe ako nije bilo države. Samo tamo gdje smo imali državu, imali smo slobodu i samo tamo gdje smo imali državu, odbranjen je naš narod – rekao je Milorad Dodik pominjući brojna mjesta srpskog stradanja.

– Osnovna karakteristika nas koji živimo u Republici Srpskoj i Srbiji jeste ne samo deklarativno izražavanje činjenice da dijelimo jedan nacionalni, kulturološki prostor, nego proces koji moramo da ojačamo, a to je proces integracije koji treba još više da nas okupi i još više da nas ojača u uvjerenju da se borimo za jedinstvo našeg naroda – rekao je Dodik, zahvaljujući se za nesebičnu pomoć koju je narod u Srbiji pružao u uslovima kada je to bilo potrebno.

– Mi smo u Bosni i Hercegovini zato što moramo, a ne zato što želimo. Za nas je Srbija pitanje nacije i države – rekao je Dodik i naglasio da može da svjedoči da je Srbija „moćnija nego prije samo pet ili deset godina”.

– Često tamo negdje u BiH nam kažu da pitanje Kosova nas ne bi trebalo da tiče, ali Kosovo je ne samo duhovna nego i ljudska potreba svih Srba, gdje god da se nalazimo i da o njemu pričamo. Najvažnije državno pitanje Republike Srbije jeste Kosovo i teritorijalna cjelovitost, ali isto tako važno nacionalno pitanje je Republika Srpska. Tamo nas ima 1.150.000 i živimo za dobru i jaku Srbiju i baš kao što ste vi zagledani u svoj zavičaj, mi gledamo u našu Srbiju – rekao je Dodik, koji se potom zahvalio i gradonačelniku Zrenjanina Čedomiru Janjiću, koji, osim što sa svojim timom radi na podizanju privrede, uliva povjerenje na polju nacionalnog jedinstva.

– Moramo ojačati naše uvjerenje i kažemo da smo jedinstven narod gdje se god nalazili, koji ima jak, izražen nacionalni identitet u svom govoru, pismu i vjeri – završio je predsjednik Dodik.

 

BAJČETIĆ: NADAMO SE DA ĆE POTOMCI NASTAVITI ISTIM PUTEM


Nakon predsjednika Dodika gostima se obratio i rodonačelnik svih hercegovačkih udruženja u Srbiji Pejo Bajčetić.

– Mi koji živimo ovdje u Vojvodini doživljavamo svoju Hercegovinu kao predivni uzdignuti hram nebeski. Želimo da svojim životnim postupcima i ljubavlju vežemo dva zavičaja, one tamo „đeˮ su nam grobovi naših otaca, „đedova i prađedovaˮ i drugih, i ovaj ovdje „đeˮ se mnogi rodiste, a svi u njemu odrastoste. Nadam se da će naši potomci nastaviti istim stazama – poručio je Bajčetić.

 

STANIĆ: IJEKAVICA I EKAVICA DVA PLUĆNA KRILA SRPSKOG JEZIKA


Na kraju svečane akademije obratio se predsjednik Matice Srpske Dragan Stanić, koji je pozdravljajući Hercegovce rekao da ga za ovaj skup kvalifikuje činjenica da su njegovi preci u XVIII vijeku stigli iz Stare Hercegovine. On se u svojoj besjedi osvrnuo na stogodišnjicu završetka od Velikog rata.

– Od 1918. godine kada se činilo da je rat završen trijumfom srpskoga naroda, počeli smo samo da pravimo zabunu u sopstvenoj glavi. Još u XIX vijeku od Načertanija vrlo jasno se iskazao stav o tome da mi treba da radimo na integraciji srpskoga naroda, ali istovremeno da radimo i na tome da se oslobađaju svi južni Sloveni. Primat je zapravo bio na tome da moramo integrisati srpski prostor. Ta ideja je trajala do Niške deklaracije, a onda, kako se meni čini, od Krfske deklaracije 1917. godine nastaje obrt. Od tog trenutka polako smo gubili kompas i počelo je rastrojstvo srpskog naroda, da bi sebi ponovo došli u trenucima kad smo bili oslabljeni – rekao je Stanić, koji je izrazio nadu da ćemo ubuduće raditi na integraciji unutar nas samih, a tek potom ulaziti u sve nadnacionalne integracije, poput EU.

– Od početka XX vijeka, tačnije od 1918. godine Srbi su u nacionalnom smislu mnogo toga izgubili, pa bi primarni zadatak bio da se sada kada se nameće jedan novi oblik nadnacionalnog integrisanja, Evropska unija, globalizacija i postmoderno doba, u dobroj mjeri vrate upravo onim iskustvima sa kojima smo ušli u 1918. godinu i formiranje Kraljevine SHS, ali tako da taj povratak oplemenimo svim saznanjima do kojih smo došli u posljednjih stotinak godina. Bez obzira šta govorili, Načertaniju se treba vratiti. Treba ga čitati, treba vidjeti zapravo šta je to zdrav temelj na kojem mi treba da gradimo i našu političku samosvijest – rekao je Stanić uz iskazanu zahvalnost za sve što je Republika Srpska vraćala svojoj braći. On je napomenuo da je Matica Srpska radila na planu jezičke integracije našeg čitavog srpskog jezičkog prostora.

 Pojavila se u jednom trenutku svijest sa se ijekavica treba izgubiti. Pa zar da je prepustimo nekome drugome? Ijekavica je prvenstveno dio naše srpske jezičke baštine i treba da čuvamo oba plućna krila i jekavicu i ijekavicu i na jezičkom nivou da njegujemo međusobno duboko razumijevanje i objedinimo sve razlike koje je Slobodan Mandić u svojoj prozi sjajno iskazao. Upravo su te razlike temelj za novo jedinstvo koje će nas mnogo bolje i snažnije kvalifikovati da u budućnost uđemo sa velikim izgledima na uspjeh – zaključio je Stanić.

U programskom dijelu akademije, pored Hora Sveti Serafim Sarovski, učestvovala je Filharmonija Grada Zrenjanina. Tekstove o Hercegovini govorili su glumci Milan Kočalović i Prvoslav Zakovski. Svoje stihove kazivali su pjesnici Đorđo Sladoje i Božidar Glogovac, a stihove Miloša Crnjanskog govorio je glumac Jovica Jašin. Publika je sa velikom pažnjom slušala guslara Ljubišu Ateljevića. Program svečane akademije vodili su Aleksandra Kandić i Luka Balj.

 

PETROVIĆ: NE ZABORAVIMO OBIČAJE NI UROŠA MILOJEVIĆA


Nakon završetka akademije većina gostiju se uputila u restoran hotela Vojvodine, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta.
Nakon blagoslova sveštenika Slobodana Ćestića i zdravice Peja Bajčetića pozdrav iz Hercegovine prenio je gradonačelnik Trebinja Luka Petrović.

– Zadovoljstvo je da se podsjetimo naše tradicije, običaja, vjere. Posebno smo zahvalni predsjedniku Republike Srpske što je svojim prisustvom uveličao ovu svečanost. Moramo čuvati Srbiju, koja je nama svima pomogla i u mirnim i u ratnim vremenima – poručio je Petrović, koji je podsjetio i na osnivača ovog udruženja, pokojnog Uroša Milojevića, koji je posebno vrednovao prijatelje Hercegovine.

 

LINTA: HERCEGOVCI DAJU NEMJERLJIV DOPRINOS JEDINSTVU NAŠEG NARODA


Domaćinima se obratio i zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, koji je posebno pohvalio rad hercegovačkih udruženja.

– Organizovanjem ovakvih skupova, kao i brojnih drugih aktivnosti, Hercegovci u Srbiji daju veliki doprinos očuvanju kulture, običaja i tradicije srpske Hercegovine, a time jačaju jedinstvo i zajedništvo srpskog naroda koji živi u dvije srpske države, u Republici Srpskoj i Republici Srbiji – rekao je Linta.

Još jednom burno je pozdravljen predsjednik Republike Srpske, koji je iskazao zadovoljstvo što se u Zrenjaninu čuva sabornost srpskog naroda, kao i gradonačelnik Čedomir Janjić, koji je istakao da će ovaj grad uvijek rado biti spona između Srbije braće iz Republike Srpske.

U programskom dijelu još jednom je nastupio guslar Ljubiša Ateljević, a zanimljive angedote iz Hercegovine pričao je Slavko Aleksić. Program je vodio Milivoje Beštić, a da sve protekne u najboljem redu potrudili su se Biljana Ružić i Rajko Bjelica.

Među gostima bio je i gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, načelnik opštine Ljubinje Darko Krunić, direktor AMSS Mirko Butulija, predstavnici gradova pobratima, predstavnici svih hercegovačkih udruženja u Srbiji, kao i brojni drugi gosti.

Naredno sijelo Hercegovaca zakazano je za 22. jun 2018. godine u Vršcu, a dan kasnije održaće se i tradicionalna manifestacija Dani Kleka.

Prisutni gosti su se dobro zabavili u restoranu hotela Vojvodine, a atmosfera je dovedena do usijanja kada se mikrofona dohvatio popularni pjevač narodnih pjesama Milan Topalović Topalko.

(Da otvorite sliku preko celog ekrana kliknite na nju)

Podeli sa prijateljima:
Oceni ovaj članak
Nema komentara

Napišite komentar