U Beogradu održana rasprava o nacrtu zakona o pravima boraca, vojnih invalida…

NEZADOVOLJSTVO BORACA RSK: Da li nam je Srbija majka ili maćeha?

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja poslije Vranja, Leskovca, Kragujevca, Užica, Sjenice, Kraljeva, Sombora, Novog Sada, Zrenjanina i Zaječara organizovalo je u Beogradu 31. maja 2019. godine javnu raspravu o Nacrtu zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica.

Delegaciju Ministarstva predstavljali su državni sekretar Nenad Nerić, savjetnik ministra Saša Dujović, Ljilja Vasiljević i Ksenija Petrović.

Njih je u punoj sali Gradske uprave Grada Beograda dočekalo stotinjak boraca, invalida rada i civilnih invalida. Sa njihove strane u četvoročasovnoj, na momente veoma žučnoj raspravi, moglo se čuti uglavnom razočarenje i nezadovoljstvo.

Državni sekretar Nenad Nerić iznio je stavove koje su do sada boračke organizacije  pismeno dostavljale u prethodnih 10 rasprava, dok je Saša Dujović predstavio Nacrt Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica i nakon toga uslijedila su izlaganja prisutnih.

Predsjednik Saveza civilnih invalida rata Srbije Slavko Đorđević je tražio da se ne razlikuju civilne žrtve rata od ratnih vojnih invalida, jer su „svi od istog neprijatelja stradali”.

Milan Popić iz Udruženja teških invalida je rekao da su izmjenama Zakona smanjena prava o isplati invalidnina.

– Ministarstvo više brine o finansiranju predsjednika raznih boračkih udruženja i udruženja invalida, nego o korisnicima boračke i invalidske zaštite – rekao je Popić.

Član  JSO Đorđe Babić bio je mišljenja da nema svrhe učestvovati u raspravama i da je potrebno donijeti novi prijedlog Zakona.

Predstavnik boraca koji su učestvovali u akcijama u Metohiji Baja Bajić smatra da bi trebalo da na teritoriji Srbije budu samo četiri organizacije – porodice poginulih, ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata i borci.

– Kažu ratni vojni invalidi dobijaju smanjenje. Ne mogu da dobijem smanjenje jer za prethodnih 20 godina nisam dobio ništa. Na front nisam išao da radim, nego da branim Srbiju – rekao je Bajić i dodao da se ne slaže da se na borački dodatak treba čekati do navršenih 65 godina.

Jovan Tamburić iz Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije rekao je da sva udruženja moraju  da dokažu reprezentativnost, aludirajući da samo borci mogu biti članovi Udruženja, a ne potomci ili poštovaoci.

Predsjednik Udruženja rezervnih vojnih starješina i veterana Srpske Krajine u Srbiji Kosta Novaković je naglasio da je ovaj Zakon za Srbe iz Krajine potpuno neprihvatljiv.

– Nismo obuhvaćeni u nacrtu Zakona, za period poslije 27. aprila 1992. Uopšte mi nije jasno ko je taj datum odredio kada se jasno zna da je JNA evakuisana, odnosno dislocirana sa prostora Hrvatske, BiH i Slovenije 19.maja 1992. godine. Činjenica je da je jedan broj jedinica JNA dislociran sa prostora RSK kasnije, konkretno 9. Korpus  – 1. jula, kao i neke mornaričke jedinice ratne luke Lora, i Vis. Od deset vojski koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije, samo pripadnici Srpske vojske Krajine nemaju ova prava po Zakonu – rekao je Novaković i dao prijedlog za izmjene člana 4.

– Suština je u tome da se naglasi da je borac vršio vojne ili druge dužnosti za vojne ciljeve i ciljeve državne bezbjednosti na području pod zaštitom mirovnih snaga, u vrijeme poslije 22. aprila 1992. godine do 10. avgusta 1995. godine, odnosno za sektor istok do 20. juna 1996. godine – rekao je Kosta Novaković.

Mirko Radaković iz Krajiškog privrednika i Patriotskog front a je rekao da se kao oficir stidi što ima dupli ratni staž, a njegovi borci kojima je bio komandant nemaju nikakav ratni staž.

– Ovo je zakon diskriminacije koji su pripremali nestručni ljudi. Njime nećemo obezbijediti moralnu vrijednost budućih branilaca naše zemlje – rekao je Radaković koji  je veoma žučno ušao u raspravu sa predstavnicima Ministarstva.

Predstavnici ministrastva su u nekoliko navrata prekidali govornike, ali nisu odgovarali na pitanja i na kritike. Prisutni su se žalili i što je rasprava organizovana na 20. spratu, jer su mnogi od njih invalidi. Rasprava se odužila, a za to vrijeme mnogi su stajali, što je doprinijelo još napetijoj atmosferi.

Civilni invalid rata Branislav Kapetanović  bio je više od deset puta u Ujedinjenim nacijama i prenio svoja iskustva.

– Zastupao sam ineterese prava i obaveza lica koja su povređivana od kasetnih i protivpješadijskih mina. U Ujedinjenim nacijama smo u više navrata pričali kako koja država određuje ko je civilna žrtva rata, ratni vojni invalid ili mirnodopski invalid. Ja sam vojno lice nagrađivan za hrabrost. Objašnjenje koje sam dobio od pravne službe UN-a je da vojna lica ne mogu nikako da budu civilni invalidi rata. Vojna lica mogu biti mirnodopski ili ratni vojni invalidi. Sav rad sa ubojnim sredstvima u ratu i miru kod vojske se klasifikuje kao ratni vojni ivalid ­ – rekao je Kapetanović.

Nezadovoljan je bio i Milan Žunić predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih i rasejanih u Republici Srbiji .

– Ineteresuje nas koji su razlozi ovakvog  ponašanja vlasti prema nama koji smo ih umnogome doprinijeli da se domognu fotelja – rekao je Milan Žunić i pomenuo rješenje za član 4.

– Sporan je član 4 kojim se ograničava mogućnost sticanja statusa borca. U obrazloženju eksplicitno piše da se uskraćuje svojstvo borca onima koji su se borili izvan Srbije, nakon aprila 1992. Ne postoji objašnjenje kako su se borci RSK borili izvan SRJ i kako SRJ nije bila zvanično u ratu – rekao je Žunić i dodao da bi se sa izmjenom samo dvije rečenice sve promijenilo.

– U članu 4 treba dodati rečenicu da je „borac je lice državljanin Republike Srbije koje u svojstvu ratnog veterana nije ostvario prava u drugoj državi nastaloj na teritoriji države SFRJ”.  Uz dodatak da ova prava ne mogu ostvariti lica koja su bili dio neprijateljskih vojnih formacija – rekao je Žunić.

Borci su se složili da čak i ako zakon prizna status borca poslije 1992. godine borački dodatak će rijetko ko moći ostvariti jer su preterano strogi zahtjevi i uslovi.

Očekuje se da se vidi da li će prijedlozi i kritike sa javnih rasprava biti uvršteni u zakon. Naredna javna rasprava održaće se u Nišu.

 

ŠTA SU ZAHTJEVI BORACA


Borci su iznijeli dugu listu zahtjeva tražeći prije svega priznavanje statusa, jedinstvene evidencije boraca i prava na legitimaciju. Od države se traži da borcima dodijeli priznanje u vidu nacionalnih penzija, medalja, boračkog dodatka, besplatnog liječenja na VMA, refundaciju troškova u privatnim ustanovama, banjsko liječenje, kao i pravo na  besplatan smještaj u ustanovama socijalne zaštite.

Borci su tražili i prioritet u zapošljavanju u državnim ustanovama i javnim preduzećima, pravo na novčanu podršku za samozapošljavanje, kao i uplatu doprinosa za ratni staž koji se računa u dvostrukom trajanju. Za poslodavca koji zaposli borca traženo je da se oslobodi plaćanja prinadležnosti, ali i da se borci ne mogu proglasiti za tehnološki višak.

Za djecu boraca zatraženo je da imaju pravo na prioritet pri upisu na škole i fakultete. Od lokalnih samouprava se očekuje da propišu subvencije za borce, pravo na plaćenu vožnju, pravo na naljepnice za besplatno parkiranje, pravo na besplatne dozvole za pecanje, počasno mjesto na državnim svečanostima, uniforme za učešće na državnim svečanostima…

Zatraženo je i da se stranim državljanima učesnicima rata na srpskoj strani obezbijedi državljanstvo Republike Srbije.

Među zahtjevima je i revizija rješenja priznatih svojstava ratnih vojnih invalida, kao i mogućnost  da se svojstvo ratnog vojnog invalida može dokazati i uz pomoć dva kvalifikovana svjedoka.

Predloženo je da se Vidovdan proglasi za državni praznik i Dan ratnih veterana Srbije, a između ostalog zatraženo je pravo na počasti prilikom sahranjivanja, pravo na novčanu pomoć porodici u slučaju smrti borca, kao i da se formira posebno ministarstvo  za boračka pitanja sa ministrom koji bi i sam trebalo da bude imenovan iz redova ratnih veterana.

Naveden je i prijedlog da se termin pali borac, zamijeni terminom poginuli borac.

Novinar Srpskog kola
Dragana Bokun

Podeli sa prijateljima:
Oceni ovaj članak
Nema komentara

Napišite komentar