Kulturna zajednica Krajine proslavila slavu – Miholjdan

U Domu ratnih vojnih invalida u Beogradu 12.10.2019. Kulturna zajednica Krajine na čelu sa predsjednikom Željkom Kukićem je proslavila slavu Miholjdan. Miholjdan proslavljaju od 2011. godine kada je udruženje i osnovano.

Praznik je posvećen Sv. Kirijaku Otšelniku, koga narod zove Sv. Miholj, te otud naziv praznika – Miholjdan. Sveti je rođen u Korintu i u mladosti se posvetio Bogu i vjeri. Sv. Jeftimije ga zapazi i prozre kao budućeg velikog duhovnika te uze pod svoje okrilje. Sv. Kirijak je za sebe govorio da otkako je monah, sunce ga nije vidjelo da jede niti da se gnevi na nekog. Crkva ga smatra za veliko svijetlo, stub Pravoslavlja i diku monaštva. On je moćni iscjelitelj bolesnih i blagi utešitelj tužnih. Poživeo je dugo, a upokojio se u Gospodu 557. godine.

Na samom početku prisutnim gostima se obratio jedan od domaćina dr Vlado Batnožić, počasni predsjednik Kulturne zajednice Krajine.

– Stojim pored divnog barjaka i sveca, Svetog Kirjaka koji je poživio 104 godine. Nadam se da će i naša zajednica bar upola toliko da traje. Želja nam je da čuvamo našu krajišku pjesmu, da obilježavamo važne istorijske datume. Najveća nam je želja da podmladimo KZK.

Počasni predsjednik Društva književnika Krajine književnik dr Dragan Kolundžija je u svom obraćanju naveo da ga je prisutni akademik Slobodan Remetić podsjetio na riječi oca.

– Kada je moja starija sestra došla poslije mene u Beograd, ja sam došao 1952. godine, imao sam 14 godina, a Radojka 1961, on je na dan krsne slave Svetog Nikolu rekao:  „Dvoje svoje djece sam poslao u Beograd, u Srbiju, sada ne žalim umrjeti“. Sjećam se i njegovih riječi na Svetog Nikolu kada je gostima govorio: „Govorite glasnije, ja nisam ogluvio u krađi, ja sam ogluvio na Kajmakčalanu. Ja sam najmlađi sin američkog dobrovoljca sa Solunskog fronta iz Čikaga“ – prisjetio se svog oca dr Dragan Kolundžija i zatim pročitao svoju pjesmu Lampa na Baniji.

Kulturna zajednica Krajine ima običaj da za slavu podijeli plakete i zahvalnice, pa su to učinili i ove godine.

Krajišku plaketu je primio Dom ratnih vojnih invalida Beograd, plaketu je primio novi upravnik Miodrag Gaćeša.

– Htio bih da citiram ovom prilikom Branu Crnčevića: „Budimo potomci da bi bili preci“. Biti potomak i biti predak je dar kojem treba da težimo, biti odgovorni i unazad i unaprijed, a budemo svijesni veličine zadatka. A naš zadatak je samo pobjeda, za Krajinu i za Srbiju.

Gromoglasan aplauz je dobila i bivša upravnica Doma ratnih vojnih invalida Branka Stojić.

Plaketu je dobilo i Udruženje ratnih vojnih i mirnodopskih invalida, a plaketu je primio Mirčeta Jokanović.

– U ime predsjednika Siniše Draškovića i u svoje lično ime čestitam slavu, i da slavite  u sreći i veselju.

Direktor Zavoda za zaštitu radnika Željeznica Srbije Beograd  dr Vlado Batnožić je dobio plaketu, a Željko Kukić mu se zahvalio na nesebičnoj pomoći koju pruža KZK.

– Drvo se naslanja na drvo, čovjek na čovjeka. Kamoli lijepe sreće da i druge organizacije imaju tu čast i zadovoljstvo  da imaju takvog pomagača – rekao je Željko Kukić, dok je dr Vlado Batnožić je bio iznenađen plaketom, iako je počani predsjednik Kulturne zajednice Krajine.

– Moramo se oslanjati i pomagati, jer samo udruženi možemo opstati – poručio je Batnožić.

Prisutnima se obratio, nakon što je primio zahvalnicu, i član ANURS-a srpski lingvista, profesor i akademik Slobodan Remetić.

– Zatečen sam i iznenađen. Rođen sam u Istočnoj Bosni, a za Krajišnike bih rekao da su moji. Moj brat je bio četiri godine u ratu, u rovu, njegovo četvoro djece i žena bili su kod nas kod Obrenovca. Brat je ostao živ, a u toku rata kada bi dolazio, govorio mi je: „Burazeru, ako ostanem živ volio bih da ostatak života provedem sa Krajišnicima“. Bolji kompliment niste mogli dobiti, ni od akademika, ni profesora… – naveo je Remetić.

Zahvalnicu je primio Dragana Kolundžija, Branka Stojić, KUD Čonoplja na čelu sa Milkom Bosnić, Vuk Stanić je primio priznanje za URVMI, operska pjevačica Ivana Andrić.

Tekst i foto: Dragana Bokun

 

 

Nema komentara

Napišite komentar