U Beograd otvoren 19. Krajiški likovni salon

U Željezničkom muzeju u Beogradu na mjestu gde se tradicionalno održava Krajiški likovni salon ove godine je 13. oktobra izložbom obilježeno i 25. godina trajanja likovne kolonije „Umjetničko bratstvo manastira Krka“. Ovogodišnji 19. (32) likovni salon odnosno žiri u sastavu Zdravko Milinkpović, Đorđe Aralica i Petar B. Popović nagradio je Minju Čvorić i njen rad Manastir Krka. Njoj je pripala plaketa „Boris Markoš Mingo“ koju Srpsko kulturno društvo „Zora“ dodjeljuje znak sjećanja na mladog krajiškog slikara koji je izgubio život 1991. godine boreći se za Krajinu u građanskom ratu u Hrvatskoj. Ove godine u manastiru Krka su stvarali: Dejan Krga , Miodrag Stanković Strule , Zoran Čalija Čarpi, Nikola Marčeta, Slobodan Kaštevarac Zdravko Mirčeta i Predrag Zlatanović. Izražena je zahvalnost direktoru muzeja Nenadu Vojičiću.

Prema rječima Vojičića, slijedeće godine navršiće se 20 godina od ustanovljenja nagrade na Salonu i biće izloženo svih 20 nagrađenih umjetnika Krajiškog likovnog salona.

Salon je na njemu svojstven način, govorom punim dragocjenih poruka, 13. oktobra otvorio istoričar umjetnosti i ugledni stručnjak za srpsko slikarstvo Nikola Kusovac.

-Da mi je neko prije više od četvrt vijeka rekao da ćemo se okupiti ovako, kao što smo večeras, rekao bih mu: ne bulazni. Taj tvoj optimizam nije na mjestu. Moram da vam priznam da sam to na svoju žalost jednom napisao. Bilo je to na Svetog Savu 1995. godine. U nizu predstava, koje smo pravili, došli smo i u Hercegovinu, u kuću Mome Kapora u Mirilovićima (kraj Bileće) Tada je grmelo baš na Svetog Savu. Reko sam: daj bože da je o glavu naših neprijatelja, a ne o našu. Ali sam tada napisao tekst za koji su me moji prijatelji – (Rajko Petrov) Nogo, (Gojko) Đogo i (Momo) Kapor optužili da je malo…Tako, kukavički. Napisao sam, da ne može biti da će ujedinjeni Srbi uraditi bilo šta protiv ujedinjene Evrope, protiv Ujedinjenih naroda, protiv Sjedinjenih američkih država koje mamuzaju sve ove i tjeraju na ono šta su uradili i kako su uradili. Nego nam se sprema najveće zlo, da se spremamo da nam kroje kapu kako oni žele i kako oni mogu. Nisam još ni slutio da će biti Haga, a i on je pokazao kako se kroji pravda na najbolji mogući način. Ali sam tada rekao da je jedini izlaz za nas, nesrećne Srbe, da se uhvatimo u jedno kulturno i prosvjetno kolo, da čuvamo svoj duh i svoju dušu, da je ne prodamo i da nam to niko ne može oduzeti. Ja sam na svoj način čedo onoga, čije ime nedostojan sam da izgovorim, Ave Justina Ćelijskoga za koga ništa što je tjelesno ne znači, ali sve što je duhovno jeste. Ta vertikala, da postoji u našem narodu, svjedočite vi, svjedočite što se poslije toliko godina zla nalazite u tom kolu koje održava taj prosvjetni duh . Mislilo se, mi smo poznati koliko ne izdržavamo, da će vrlo brzo da se ugasi krajiški salon, da će da se ugase te naše likovne kolonije, taj duh. Pa nije, evo ga! Svjedočite da se taj naš duh istine prenosi, jer ima ovdje mladih ljudi da ga čuvaju. Ako ga budemo održavali, ovako kao večeras ovdje…Bez obzira da li je sve do kraja izbrušeno, ne mora ni da bude. Nije suština da je sve na najvišem vrhu, nije suština da sve bude na najvišem nivou, nego da postoji, da traje, da ta srpska vertikala, taj srpski duh da opstaje. I pri tome da opstaje na način na koji jedino može da se opstane. Ne po tome koliko od Evrope uzima i preuzima, nego koliko toj Evropi daje. To što ona ne uzima, ne treba da nas brine. Naša je duša pred nama, mi je pravimo, mi je gradimo vašim okupljanjima, sa vašim materijalima kojima ostavljamo taj trag i ulažemo u ono na šta se treba osloniti, čemu se treba okrenuti pred tom zlosrećnom Evropom „koja nema alternativu“. Alternativa smo Evropi mi sami. Ako to budemo nosili u sebi, tu svijest ako budemo i dalje čuvali, ako Nikola Cerovac i svi drugi „cerovci“, naši pregaoci izdrže u tome, za nas ima budućnosti. Bez toga nema nam budućnosti, rekao je Kusovac.

Sa krajiškog salona poslat je poziv za podršku ediciji Srpskog Kulturnog društva „Zora“ izdanju „Srbi u Dalmaciji“.

-Neko će reći zagrizli ste oskorušu. Jesmo svjesni toga jer svako ko dublje razmisli, tako jeste jer je ovo materijal za jednu akademiju nauka, za jednu Maticu srpsku… Ovo je pregolemo za SKD „Zoru“. Ipak, siguran sam da to možemo iznijeti. Da li možemo umno ? Možemo. Imamo mi naših Dalmatinaca, naših Krajišnika, ljudi od pera i to kvalitetno možemo iznijeti što se tiče struučnog. Što se tiče materijalnog djela – ne možemo. Nismo imali rješenje za ovih dosadašnjih skoro 200 izdanja , ali smo ih ipak objavili. Nećemo skupljati milostinju, ići ćemo kao nekada preko naših prenumeranata. Vjerovatno će biti onih kojima će biti ponos da  poklone svom prijatelju kumu poslovnom partneru, ne znam kome sve ne. Ovo je projekat budućnosti. Sve vaše ideje, dokumente, fotografije, šaljite nam. Svaka pomoć će dobro doći. Smatram da je ovo dug naše generacije našoj djeci, rekao je Ilija Smiljanić.

Organizacioni odbor salona ove godine činili su : Nikola Cerovac, Danko Perić, Pero Popović, Dušan Vukojević Mars, Milojko Budimir, Slavko Bursać, Vukašin Babić, Nikola Starević, Ilija Smiljanić i Milan Ljubović. U Savjetu 19. Krajiškog likovnog salona osim članova žirija, Budimira i Cerovca bili su i Snježana Orlović, Nikola Šindik i Branka Kugolj.

D. Bašović

Nema komentara

Napišite komentar