Susret banijskih stvaralaca u Zemunu; Gramata za životno djelo dodijeljena Draganu Čubriću

U organizaciji Zavičajnog udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, Beograd u Gradskoj biblioteci Sveti Sava u Zemunu, dan uoči Svetog Nikole, 18. decembra upriličen je skup čiji je domaćin bio pjesnik Miloš Bajić. Ovom prilikom dodijeljena je plaketa za životno djelo Draganu Čubriću i promovisana zbirka poezije Milosne molitve autora Milana Pađena.

U ime Književne zajednice Krajine okupljenima se obratio Nikola Korica naglasivši da ova organizacija u godini u kojoj slavi jubilej 25 godina postojanja koristi priliku da nagradama izrazi poštovanje vrijednim stvaraocima i čuvarima kulturne baštine.

– Među njima je svakako Dragan Čubrić kome dodjeljujemo Krajinsku gramatu za njegovo životno djelo, a to je idejni projekat, odnosno rješenje za trodjelnu mozaičku kompoziciju spomen obilježja u Glini – rekao je Korica koji je podsjetio na činjenicu da je Glinska pravoslavna crkva bila mjesto ustaškog zločina i pokolja 1.567 žrtava.

U nastavku večeri predstavljena je nova zbirka poezije Milana Pađena Milosne molitve.

 

Prema ocjeni Nikole Korice i u ovoj zbirci Pađen je ostao dosljedan svojim kratkim pjesničkim dosjetkama zbog čega je dobio i brojna književna priznanja poput nagrade Braća Micić, Sava Mrkalj, Krajiška Gramata, Andrićeva Akademija, Pečat varoši sremsko-karlovačke.

Pisac Miloš Kordić je biranim riječima govorio o Pađenovoj poeziji izdavajući pjesmu Kuća koja personifikuje probleme svih protjeranih Krajišnika.

– Mi seobni smo beskućnici i stalno se borimo da li ćemo se, gdje i kako skućavati – rekao je Kordić izdvajajći stih „ima tu da se preživi”.

– Ne kaže ni šta, ni koliko, ni čega ima. To je vjera u nadu koja nikad nije utihnula ni u našoj generaciji, kao ni generacijama naših djedova, pradjedova… – zaključio je Kordić.

Miloš Bajić i autor Milan Pađen kazivali su stihove pjesama iz najnovije zbirke.

 

Triptih nikad nije stigao do Gline


Mozaik akademskog slikara Dragana Čubrića sačinjen je od trodjelne kompozicije krvavog pokrsta u Glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. godine. Ukupna površina cjelokupne kompozicije iznosi 54 kvadratna metra.

Početak rada na ovom mozaiku svojevremeno je osveštao Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan. Lijeva strana kompozicije sadrži masovnu scenu nasilno dotjeranih ljudi. Na frontalnoj strani je kompozicija sa bronzanim pločama na kojima su ispisane izjave preživjelog svjedoka pokolja Ljubana Jednaka i ustaškog dželata Hilmije Berberovića. Desna strana kompozicije prikazuje tragičan prizor stradanja ljudi nakon ustaškog zločina iznad koga je lik žene narikače.

Čubrićevo remek djelo trebalo je da bude smješteno u sklopu Spomen doma koji je 29. jula 1995. godine, svega sedam dana uoči zločinačke akcije Oluja obišao i tadašnji patrijarh Pavle. Tom prilikom osveštane su ploče na kojima su ispisana imena žrtava ustaškog pokolja. Spomen dom je građen na mjestu gdje je bila crkva rođenja Presvete Bogorodice koja je sagrađena 1826. godine. Nakon ustaškog pokolja u avgustu 1941. godine crkva je srušena, a istu sudbinu doživjelo je i spomen obilježje 1995. godine. Sada se to zdanje zove Hrvatski dom.

Prst sudbine je odredio da triptih ostane u Beogradu i danas se nalazi u Istorijskom muzeju.

Dragan Čubrić nije bio u prilici da prisustvuje skupu u Zemunu, pa mu je priznanje naknadno uručeno.

– Svako voli kad čuje nešto lijepo o sebi. Ovo je moralno priznanje koje sad mene ne obavezuje na dalje likovno iscrpljivanje jer sam pri kraju, ali i dalje radim – rekao je Čubrić koji je i u poznim godinama napravio likovnu kompoziciju na temu Oluje.

Dragan Čubrić je sa Momčilom Krkovićem autor monografije izuzetnog značaja Stradanje Srba u pravoslavnoj crkvi u Glini i rušenje spomenika.

T. Ćorović

Nema komentara

Napišite komentar